Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara mr Anastazija Miranović kazala je za Portal Analitika da su nakon četiri nematerijalna kulturna dobra iz Boke Kotorske ovim zaštićena i dva iz barske opštine, te da se proces valorizacije nematerijalne baštine nastavlja.
Ona je kazala da je za utvrđivanje kulturne vrijednosti svakog nematerijalnog dobra Uprava formirala Stručno tijelo za izradu Elaborata, što je preduslov da jedno kulturno dobro bude zaštićeno.
U Rješenju stoji da su nosioci-čuvari, tradicije Kulta Svetog Vladimira Milo Andrović, Milan Andrović, Goran Andrović, kao i članovi uže porodice Adrović iz Bara, građani multikulturalne, multikonfesionalne i multietničke zajednice Bara i Crne Gore .
“Kult Svetog Vladimira utemeljen je na hiljadugodišnjim istorijskim faktima, na predanju o dramatičnoj ljubavi i smrti kneza Vladimira i princeze Kosare, na predanju o čudotvornim moštima Svetog Vladimira, na običaju iznošenja Vladimirovog krsta, suživotu i toleranciji tri vjere ( pravoslavnoj, katoličkoj i islamskoj), na porodičnoj tradiciji i predanju Androvića, koja baštini tradiciju čuvanja i iznošenja krsta Svetog Vladimira, na crkvi u Veljim Mikulićima, na Kosarinom bunaru u Ostrosu, na obrednom mjestu na vrhu Rumije, na ljekovitoj travi s padina Rumije”.
Kako su ocijenili stručnjaci, autentičnost nematerijalnog dobra Kult sv. Vladimira sadržana je u vjekovima čuvanom i praktikovanom običaju iznošenja Vladimirovog krsta na vrh Rumije, jednom godišnje, u samom autentično očuvanom Vladimirovom krstu bez koga nema ni ostalih elemenata ovog nematerijalnog dobra, činjenici da ga i dalje čuvaju i u običaju učestvuju Androvići, kao njegovi čuvari i čuvari tradicije njegovog iznošenja na planinu.
Prema ocijeni stručnog tima, “izvjesni, manji nivo autentičnosti sadržan je i u sastavu povorke koja prati Vladimirov krst prilikom ovog običaja”.
Stručni tim je konstatovao da je ranije dominantni i često naglašavani multikonfesionalni sastav povorke doveden u pitanje inoviranim ključnim tačkama polaska (Ruska crkva u Mikulićima, unošenje krsta u postavljenu crkvu na Rumiji), pokazivanje krsta i mimo dana njegovog iznošenja na planinu, su ključni segmenti Kulta koji imaju narušenu autentičnost.
U Kultu Sv. Vladimira u ovo vrijeme, uočavaju se prijetnje koje njihovim uklanjanjem mogu poboljšati njegovu autenntičnost, te doprinijeti njegovom očuvanju i unapređenju, smatra stručni tim.
Kao potrebne mjere zaštite ovog izuzetno vrijednog nematerijalnog dobra Crne Gore Uprava je utvrdila mjere zaštite, a to su : Dokumentovanje, istraživanje, izmještanje crkve sa vrha Rumije, edukacija, prezentacija i popularizacija, saradnja sa subjektima koji se prepoznaju kao nosioci/sljedbenici nematerijalnih kulturnih vrijednosti i doprinose njihovom očuvanju, te podsticanje prenošenja i njegovanja kulturnog dobra u izvornim i drugim sredinama.
Kada je rije o Vještini izrade čunova i ovo nematerijalno kulturno dobro dobilo je nacionalni značaj.
Čuvari tradicije izrade čunova su Janko i Marko Brnović iz Podgorice i Božidar Čelebić iz Žabljaka Crnojevića.
Ovo umijeće, kako je ocijenio stručni tim, ima izuzetnu materijalnu, tradicionalnu, nematerijalnu ali i umjetničku i estetsku vrijednost koje se potvrđuju upotrebom starih znata.
