Predsjednik prvog IT klastera u Crnoj Gori, Aleksandar Prelević saopštio je na okruglom stolu da prema raspoloživim podacima Crna Gora nije na nivou poslijeratne Njemačke. On je naveo i podatke Svjetske banke (SB), koji se tiču ulaganja u IT sektor po stanovniku u prošloj godini, koji pokazuju da je taj prosjek u Evropskoj uniji 800 eura, Hrvatskoj 200, Bugarskoj i Rumuniji 70, Srbiji 60, a u Crnoj Gori 45 eura, ocijenivši da je to poražavajuće i da se nada da nije tačno.
“Procjena tržišta dala je rezultat da je ukupan uvoz hardvera svega 25 miliona eura, a izvoz je svega 25. dio uvoza, što je za očekivati jer ne postoji nikakva produkcija u oblasti kompjuterskog hardvera”, rekao je Prelević.
Promet IT usluga je, kako je dodao, 4,5 miliona eura, što je dodata vrijednost i to je znak da su u državi na raspolaganju ljudski resursi koji su u stanju da proizvedu kvalitetan proizvod.
“Naše tržište, kada obračunamo trgovačke marže kada se radi o robama, procjenjuje se na između 35 i 40 miliona eura”, objasnio je Prelević pozivajući se na podatke relevantnih institucija države.
Stanje tržišta u prošloj godini je 219 aktivnih preduzeća, u kojima su zaposlene 592 osobe, dok ih je u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) 560. Ukupne IT javne nabavke u prošloj godini su iznosile pet miliona eura i od 2009. konstantno padaju, dok elektronske nabavke i dalje ne postoje.
“Pali smo četiri mjesta prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o konkurentnosti u informaciono-komunikacionim tehnologijama, a najlošiji smo u cjenovnoj dostupnosti servisa, gdje smo na 103. mjestu”, rekao je Prelević.
Direktor Chikoma Vladan Tabaš ocijenio je da su neophodna dodatna ulaganja u dostupnost telekomunikacione infrastrukture, što se mjeri podizanjem nivoa kvaliteta brzine pristupa i servisa.
“Kada je riječ o mobilnoj penetraciji možemo biti zadovoljni, osim u slučaju da on služi samo kao telefon. Stalni je rast ADSL priključaka, što je bitna pretpostavka za razvoj IT-ja u Crnoj Gori”, ocijenio je Tabaš.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima prihvatljivu cijenu servisa sa velikim brzinama, koje ne koriste građani i firme, ali zato je sa cijenama servisa sa malim brzinama prilično skupa.
“Kao ozbiljna tačka mogućeg poboljšanja je i optička infrastruktura kojom gazduju državne javne ustanove, Željeznička infastruktura (ŽICG), Regionalni vodovod i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES)”, rekao je Tabaš.
Pošto država, kako je naveo, ima dobru optičku infrastrukturu, treba raditi na njenoj izgradnji, zaokružiti kapacitete kojima upravlja država i njih staviti u funkciju razvoja IT sektora.
Direktor Microsofta Montenegro Oliver Obradović ocijenio je da kada je ranije analitička firma IDC radila analizu tržišta u Crnoj Gori podaci su bili mnogo povoljniji.
“Tada je procjena IT tržišta bila iznad 70 ili 80 miliona dolara, što znači za nekih osam godina, IT tržište je više nego prepolovljeno. Osnovni generator IT, suzbijanje softverske piraterije, a za nekih šest ili sedam godina taj nivo je spušten sa 83 odsto na 79 odsto, što je poražavajući rezultat”, zaključio je Obradović.
