Na francuskoj obali iskrcalo se približno 160.000 savezničkih vojnika, u danas će se povodom jubileja okupiti oko 1.800 veterana.
Velik dan u istoriji čovječanstva okupiće i 29 svjetskih lidera. Svečanoj ceremoniji prisustvovaće predsjednik SAD Barak Obama, njemačka kancelarka Angela Merkel, ali i predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji dolazi bez obzira na trenutne sukoba sa Zapadom oko pitanja Ukrajine.
Među prisutnima će biti i novi šef ukrajinske države Petro Porošenko.
Kao što se često dešavalo na ceremonijama obilježavanja iskrcavanja u Normandiju - aktuelna politika neizbježno će i ove godine biti u centru medijske pažnje, jer - na obali Normandije zajedno će biti ruski predsjednik Putin i novi šef ukrajinske države Petro Porošenko.
Zvanični susret (zasad) nije planiran, ali Kremlj ne isključuje da će "doći do kontakta".
"Dan D" okupiće lidere koji od početka najveće evropske krize poslije Hladnog rata komuniciraju često - ali preko telefona i medija.
Kako primjećuje američki "Blumberg", Vladimir Putin je ove godine "polu-dobrodošao" gost koji predstavlja "saveznika iz Drugog svjetskog rata, neprijatelja iz Hladnog rata, posthladnoratovskog prijatelja u začeću i, u posljednje vrijeme, protivnika u borbi oko Ukrajine".
Putin je prvi put prisustvovao ceremoniji u Normandiji 2004, u atmosferi pomirenja Istoka i Zapada.
Domaćin jubileja, francuski predsjednik Fransoa Oland, nije ni pomišljao da mu "otkaže pozivnicu" zbog ukrajinske krize.
"Možete da se ne slažete sa Vladimirom Putinom, ali ja nikad neću zaboraviti da je ruski narod izgubio milione života u Drugom svjetskom ratu", istakao je Oland za "Frans 2".
U francuskom ljetovalištu Duvilu Putina se već sastao sa Olandom, a ima zakazane bilateralne susrete sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, britanskim premijerom Dejvidom Kameronom... Ruski predsjednik poručio je da je spreman i za dijalog sa Obamom - ali, kako piše AFP, američki predsjednik "nije ponudio zvaničan sastanak".
U jeku krize oko Ukrajine, šahovski velemajstor koji je poslednjih godina poznatiji kao kritičar Putina, Gari Kasparov zapitao se na svom Tviter nalogu zašto na ceremoniju nisu pozvani lideri Bjelorusije, Uzbekistana i Kazahstana, i "predvidio" da će dogodine, povodom 70. godišnjice Krimske konferencije u februaru, Putin vjerovatno ugostiti zapadne lidere u Jalti.
"Putin je pozvan na godišnjicu Dana D u Francuskoj sa zapadnim liderima!? Želeli su stručnjaka za invazije?", zajedljivo je "tvitovao" Kasparov nepuna tri mjeseca poslije ruske aneksije Krima.
Invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, i 70 godina kasnije ostaje najveća pomorska invazija u istoriji, koja je uključivala više od dva miliona vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manš iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.
Većinu savezničkih snaga činile su američke, britanske, kanadske i francuske jedinice, a učestvovali su i i vojnici iz Australije, Belgije, Čehoslovacke, Grčke, Holandije, Novog Zelanda, Norveške i Poljske.
Uprkos zajedničkoj pobjedi nad nacizmom koja je uslijedila godinu dana kasnije, obilježavanja godišnjice "Dana D" često je bilo u sjenci politike.
Obilježavanje u Normandiji bojkotovao i francuski ratni lider u agzilu i prvi poslijeratni predsjednik Šarl de Gol, uvrijedjen jer je bio isključen iz priprema za iskrcavanje, dok je američki predsjednik Ronald Regan pretvorio četrdesetogodišnijicu iskrcavanja, 1984. godine, u pravu hladnoratovsku predstavu.
Te 1984. godine obilježavanju nije prisustvovao njemački kancelar Helmut Kol.
Prvi nemački kancelar koji je prisustvovao obilježavanju Dana D je Gerhard Šreder, a to se desilo čak dvije decenije kasnije, 2004. godine.
Tradicionalno, obiležavanju prisustvuje i britanska kraljica Elizabeta II, koja 2009. nije bila na listi zvanica, zbog čega je izbio diplomatski skandal.
Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim vazdušnim napadima i pomorskim bombardovanjem nakon kojeg je uslijedio desant, 6. juna, ili Dan D.
6. juni 1944. je na Zapadu ušao u istoriju kao "Dan D", najverovatnije jer na engleskom "decision" znači odluka. To svakako jeste bio odlučujući dan u Drugom svjetskom ratu.
Overlord je ime vojne operacije. I plaže u Normandiji na koje su se vojnici iskrcali, dobile su „vojna“ imena: „Juta“, „Omaha“, „zlato“, „mač“ i „Juno“. U to istorijsko iskrcavanje je bilo uključeno 14 nacija. Pored Amerikanaca, Britanaca, Poljaka, Kanađana i Francuza, svoje jedinice su imale i Grčka, Češka i Australija.
Vrhovni komandant savezničkih snaga u sjevernoj Evropi bio je američki general Dvajt Ajzenhauer, koji je kasnije postao 34. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Prethodnih mjeseci Ajzenhauer je već komandovao iskrcavanjem savezničkih trupa na Siciliji i na italijanskom kopnu.
Neposredno pred dugo planirani početak tajne operacije "Overlord", u Normadiji je izbilo nevrijeme sa jakim kišama i olujama. Zbog toga su vođe bile primorani da invaziju odlože za jedan dan – i započnu je u ranim jutarnjim satima 6. juna 1944.
Oko 160.000 vojnika se iskrcalo na pet djelova velike plaže. Oni su napali utvrđenja takozvanog "Atlantskog zida" iza kojeg se ušančio njemački Vermaht. Nezaštićeni saveznički vojnici prvo su morali da trče kroz vodu, zatim preko plaža, potpuno vidljivi za neprijatelja: bili su to odredi smrti.
Od padobranaca su kasnije postali heroji, malo ih je preživjelo. Oni su bili prvi koji su još po mraku skočili iza neprijatelja i tamo osvojili ključne pozicije. Neki od njih nisu kamuflirali samo lica, već su korstili indijanske ratne boje i imali frizuru irokeza – kako bi uplašili neprijatelja.
Saveznici su prvo bombardovali plaže Normandije. U zaleđu je skočilo hiljade padobranaca, zatim je obali prišlo više od 1000 ratnih brodova i skoro 4200 brodova francuske obalske straže. Hiljade aviona i tenkova su korišćeni za podršku. Po okolnim selima, posebno po njemačkim položajima Vermahta, padala je kiša bombi.
"Operacija Overlord" je uspjela između ostalog i zbog toga što je njemačko vođstvo bilo potpuno iznenađeno iskrcavanjem u Normandiji. Saveznici su se potrudili da nacističku Njemačku do posljednjeg trenutka drže u uvjerenju da će se iskrcavanje desiti nešto kasnije i nešto sjevernije, u mjestu Kale.
Mada je invazija u Normandiji jedna od glavnih prekretnica Drugog svjetskog rata, trajalo još jedanaest mjeseci dok rat u Evropi nije konačno završen. Mnogi vojnici koji su se borili u Normandiji, bili su zatim poslati u borbene misije u azijsko - pacifičkom regionu. Tamo je rat trajao do septembra 1945.
U sklopu operacije "Overlord" ubijeno je oko 57.000 savezničkih vojnika, 155.000 je ranjeno, 18.000 se vode kao nestali. Na njemačkoj strani je bilo je 200.000 mrtvih. Na dan kada je počela invazija podsjeća se svake godine. Pored predstavnika vlasti iz svih zemalja učesnica, često iz daleka dolaze i veoma stari veterani.
b92
