U planu je popunjavanje navedenih radnih mjesta, a nakon usvajanja izmjena i dopuna akta o sistematizaciji, Uprava će pokrenuti postupak prijema šest inspektora rada za oblast radnih odnosa, kako bi se na terenu obišlo što više poslodavaca i obezbijedila češća kontrola od strane ove inspekcije. Ovim će se obezbijediti funkcionalna održivost nadzora u ovoj oblasti, kao i neophodno podmlađivanje inspekcijskog kadra, izjavila je u intervjuu Portalu Analitika glavna inspektorka rada Angelina Međedović.
ANALITIKA: Da li imate optimalan broj inspektora i kako generalno ocjenjujete njihov rad, imajući u vidu da se od građana traži da na neki način budu u njihovoj ulozi?
MEĐEDOVIĆ: Inspekcija rada u ovom trenutku nema optimalan broj inspektora, što se jedino može reflektovati na brzinu postupanja po svakoj zaprimljenoj inicijativi, ali ne i na kvalitet vršenja inspekcijskog nadzora, jer se mobilizacijom postojećih kapaciteta, kao i stručnim radom inspektora postižu značajni rezultati. Pored redovnog nadzora, inspektori prioritetno postupaju po prijavama zaposlenih radi zaštite njihovih zakonskih prava, što je dodatna satisfakcija inspektoru za uloženi rad, jer sa punim razumjevanjem za stranke prilaze svakom konkretnom slučaju.
ANALITIKA: Kakve sve nepravilnosti podrazumijeva nelegalno obavljanje djelatnosti, odnosno rad na crno?
MEĐEDOVIĆ: Prioritetan zadatak Inspekcije rada je suzbijanje sive akonomije na tržištu rada, odnosno rada "na crno", kao pojavnog oblika sive ekonomije i obezbjeđivanje sigurnog radnog mjesta sa aspekta zaštite na radu. Sva lica koja su radno angažovana, kako domaći državljani tako i stranci, a sa kojima poslodavac nije zaključio ugovore o radu prije stupanja na rad i prijavio ih na obavezno socijalno osiguranje nalaze se u neformalnom radnom odnosu, ili radu "na crno". Naravno , pored ugovora o radu, radno angažovanje lica može pratiti i druga vrsta ugovora, u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca.
Pored navedenog, rad "na crno" predstavlja i neplaćeni rad formalno (zakonito) zapošljenih lica u dijelu njihovih prava iz rada i po osnovu rada (isplate zarada i uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje,prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane državnih i vjerskih praznika).
ANALITIKA: Koliko vam je značajna pomoć građana koji prijavljuju nepravilnosti iz oblasti rada na crno?
MEĐEDOVIĆ: Saradnja sa građanima je od izuzetnog značaja. Ukazivanja od strane građana na poslodavce kod kojih postoje određene nepravilnosti, a prije svega neformalno zapošljavanje, važan je faktor u suzbijanju rada "na crno". Građani se obraćaju inicijativama pisanim putem, ili neposredno inspektorima rada u kancelarijama Inspekcije rada u skoro svim opštinama, a vrlo često i preko Call centra Uprave za inspekcijske poslove na tel: 080 555 555 , dok priloge i slike mogu slati na fax 020 234 424 i na e-mail: prijave@uip.gov.me. Takođe, prijave se mogu slati putem aplikacije “Budi odgovoran”, dostupne na Android telefonima, kao i preko veb sajta www.budiodgovoran.me. Po inicijativama se postupa hitno i imaju primat u vršenju inspekcijskog nadzora od strane ove inspekcije, pa je samo u 2013. godini postupila po više od 1300 prijava ukupno, po raznim osnovima, koje su se uglavnom pokazale kao opravdane.
ANALITIKA: Kakve rezultate očekujete od prve faze kampanje „Budi odgovoran. Od tebe zavisi. Siva ekonomija 0%“?
MEĐEDOVIĆ: S obzirom da je Inspekcija rada maksimalno uključena u ovu kapmanju, rezultati su već evidentni, jer građani sve vise prijavljuju neregularnosti u radu poslodavaca, pa se povećava i broj zakonito zapošljenih lica nakon preduzetih mjera od strane ove inspekcije. Prema tome, očekujemo da će u narednom periodu biti sve više pozitivnih efekata ove kampanje.
ANALITIKA: Da li prijava građana, fotografisanjem uočene nepravilnosti ili telefonskim pozivom, po automatizmu podrazumijeva izricanje kazne za prekršioca?
MEĐEDOVIĆ: Inspektor rada ne može samo na osnovu prijave građana sankcionisati poslodavca, već je dužan da izvrši inspekcijski nadzor kod tog subjekta, utvrdi činjenično stanje i nakon toga preduzme mjere iz okvira svojih nadležnosti.
ANALITIKA: Da li postupate po anonimnim prijavama i šta svaka prijava građana treba da sadrži da biste po njoj postupili?
MEĐEDOVIĆ: Inspekcija rada postupa po anonimnim prijavama, ali, isto tako, u slučajevima kada je prijava potpisana, inspektori rada moraju čuvati, kao strogo povjerljiv, identitet podnosioca inicijative, odnosno izvor podataka kojima se ukazuje na povredu zakona, drugih propisa, kolektivnih ugovora i ugovora o radu. Prije svega inspektori moraju zaštiti ime podnosioca inicijative pred poslodavcem ili njegovim predstavnikom.
Prijava u svakom slučaju mora da sadrži: naziv subjekta kod kojeg treba izvršiti inspekcijski nadzor ili ime vlasnika, preduzetnika ili odgovornog lica u pravnom licu, adresu sjedišta ili objekta gdje je nepravilnost zapažena i kratki opis nepravilnosti. U svakom slučaju, treba navesti sve što je neophodno da se nađe subjekat kod koga treba izvršiti inspekcijski nadzor i precizirati nepravilnost radi lakšeg utvrđivanja činjeničnog stanja (npr.: imena lica koja rade "na crno", vrijeme kad rade, koje poslove obavljaju i sl.).
ANALITIKA: Da li bi bilo svrsishodno pooštriti kazne za nelegalno obavljanje djelatnosti?
MEĐEDOVIĆ: Inspekcija rada izriče kazne prekršajnim nalogom na licu mjesta za svaki prekršaj kvalifikovan zakonima nad čijom primjenom vrši nadzor, a izriču ih i organi za vođenje prekršajnog postupka po zahtjevima inspektora rada, tako da su kazne brojne i niijesu male. Međutim, još bolji efekti bi se postigli kod stalnih prekršilaca, takozvanih povratnika, (koje treba češće kontrolisati i kažnjavati da bi se uveli u zakonske okvire), kada bi se povećao broj inspektora i uveo informacioni sistem. Inače, izrada informacionog sistema je u planu za ovu godinu koji će omogućiti planiranje kontrola po principu analize rizika.
ANALITIKA: Kakve ste rezultate postigli u borbi protiv rada na crno u toku 2013. godine, u odnosu na 2012.?
MEĐEDOVIĆ: Inspekcija rada u borbi protiv rada "na crno" postigla je zapažene rezultate, naročito u suzbijanju neformalnog zapošljavanja. U 2012. godini, nakon preduzetih mjera od strane ove inspekcije za lica zatečena u radu "na crno" prilikom inspekcijskih kontrola, poslodavci su zaključili ugovore o radu i regulisali radno-pravni status sa 1.632 lica, dok je taj broj u 2013. godini bio mnogo veći, tj. regulisan je radno-pravni status sa 5.344 lica. Značajno povećanje broja lica koji su iz rada “na crno” prevedeni u legalan rad uslovljen je zalaganjem inspektora rada, kao i Vladinoj kampanji “Uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije” koja je doprinijela povećanju broja prijava protiv poslodavaca kod kojih su prepoznate neregularnosti , odnosno rad “na crno”.
Kampanja “Budi odgovoran. Od tebe zavisi. Siva Ekonomija 0%” realizuje se u okviru projekta “Uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije”, koji se sprovodi u saradnji Vlade Crne Gore, Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici i Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Podgorici.
Siniša GORANOVIĆ
