Ministar finansija, Radoje Žugić rekao je da se zakonom uvodi novi fiskalitet i kreira politika oporezivanja dobiti za djelatnost proizvodnje ugljovodonika odnosno apstrim /upstream/ industriju.
“Na taj način uspostaviće se sistem koji podrazumijeva stabilne i izdašne prihode za državu uz istovremeno definisane transparentne poreske politike na dugi rok”, objasnio je Žugić.
Zakon predviđa poresku stopa na prihode od upstream industrije od 59 odsto.
Žugić je rekao da se predloženi zakon zasniva na modelu ekstra poreza na prihod, dok bi se dobit ostvarena od obavljanja drugih aktivnosti koje nijesu direktno povezane sa upstream aktivnostima oporezivala shodno odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća.
Zakonom je uređen način obračunavanja i plaćanja poreza na ugljovodonike, kao i odgovarajuća kaznena politika.
Zakon propisuje da se 20 odsto ostvarenih prihoda uplaćuje u tekući budžet, a da se za preostali dio prihoda formira specijalni fond za upravljanje sredstvima od naftnih aktivnosti.
Novcem iz tog fonda finansirali bi se infrastrukturni projekti od opšteg interesa, dok bi se dio prihoda usmjerio za pokriće deficita penzionog fonda.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović ukazao je na činjenicu da Skupština o zakonu raspravlja u junu, iako je predloženi tekst već u februaru upućen u parlament sa zahtjevom da se razmatra po skraćenom postupku.
“Mi smo ovaj zakon upravo donosili zbog tendera da bismo blagovremeno, kada zaokružimo poresku politiku, ponudili ponuđačima jednu realnu politiku i da bi oni znali u što ulaze”, rekao je Damjanović.
O smatra da su ponuđači malo i obmanuti, jer je tender završen prije rasprave o zakonu u parlamentu.
"Šta ako amandmanski promijenimo neke norme ovog predloženog zakona i to ne budu oni uslovi koji su vjerovatno vladali kao predlog dok je trajao tenderski postupak?", pitao je Damjanović.
Na tender za dodjelu koncesija za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju, koji je završen 15. maja, stigle su tri ponude, koje su dostavila tri međunarodna konzorcijuma. Jedan konzorcijum čine firme Marathon Oil Corporation iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i OMV iz Austrije. Drugu ponudu su dostavile Eni iz Italije iz Novatek iz Rusije, a treću Energean Oil & Gas iz Grčke i Mediterranean Oil & Gas iz Velike Britanije.
Damjanović je rekao da su u SNP-u spremni da podrže sve što je dobro, odnosno da se zaokruži jedna normalna politika države, Vlade i parlamenta u toj oblasti.
Crna Gora će, prema njegovim riječima, morati da se, kao mala država po bruto domaćem proizvodu (BDP), spremi za mukotrpne pregovore sa svjetskim kompanijama koje se bave proizvodnjom i istraživanjem nafte.
“Moramo da imamo jasna pravila igre kako ne bismo doživjeli da nas gigantske kompanije dave kao malu državu i nameću neke svoje uslove u odnosu na ono što treba mi njima da nametnemo”, rekao je Damjanović.
On je podsjetio da je stopa od 59 odsto mnogo veća nego u Hrvatskoj gdje iznosi 20 odsto.
“Oni su konkurentniji od nas. Dobro je što je stopa visoka, ali da li smo time smanjili konkurentnost našeg tržišta?", pitao je Damjanović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojanić, rekao je da se radi o potencijalno prilično velikom prihodu za državu.
On je najavio da će predstavnici te partije amandmanski djelovati na predloženi tekst zakona kako bi se pojedina rješenja bolje precizirala.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, saopštio je da je za oblast ugljovodonika neophodna kompetentnost.
“Vi nemate kredibilnost da radite ovaj posao. Jadransko more je plitko. Te kompanije imaju interes, jer su njihove investicije po određenoj bušotini u Crnoj Gori u odnosu na sjeverna mora manje”, naveo je Radulović.
On smatra da bi trebalo angažovati kompetentnu kuću koja bi napravila sve neophodne studije.
“Hoće li više ijedan turista ili jahte dolaziti u Crnu Goru?”, pitao je Radulović.
Poslanik DF-a, Strahinja Bulajić smatra da bi predloženi zakon trebalo povući i upodobiti ga.
Konzorcijumi koji učestvuju na tenderu za dodjelu koncesija za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju dostavili su ponude za 12 od ukupno 13 ponuđenih blokova u Jadranskom moru.
Ministarstvo ekonomije objavilo je 7. avgusta prošle godine tender za dodjelu koncesija za proizvodnju ugljovodonika, a rok je, na zahtjev kompanija zainteresovanih za učešće, produžen sa 28. februara na 15. maj ove godine.
Tender obuhvata 13 blokova u Jadranskom moru ukupne površine 3,19 hiljada kilometara kvadratnih. (Mina BUSINESS)
