Žugić je objasnio da se predloženim izmjenama dolazi do novog akciznog kalendara od četiri godine, sa ciljem da se ima izvjesnija, predvidiva i jasnija akcizna politika.
"Povećanje akciza se kreće u nivou od jednog do 1,5 centi. Mogli smo to i više da podignemo, ali nam je cilj da budemo harmonizovani sa regionom”, kazao je Žugić nakon sjednice Vlade.
Prema njegovim riječima, izmjene i dopune Zakona o akcizama ugrađuju se u postupnost, faznost u implementaciji, odnosno harmonizaciji sa regionom i EU u dijelu plaćanja akciza.
"Cilj nam je da smanjimo zonu sive ekonomije kroz ovaj Zakon i da doprinesemo povećanom stepenu naplate, a time i održivosti javnih finansija", naveo je Žugić.
On je kazao da se važna promjena odnosi i na nadležnost prihodnih institucija odnosno Poreske (PU) i Uprave carina.
"Uprava carina preuzima nadležnost u razrezu, kontroli i naplati tih javnih prihoda. Te vrste javnih prihoda do sada je kontrolisala PU. Smatramo da je to mjera odnosno norma koja je uobičajena kod većine država EU, a posebno polazeći od toga da Uprava carina obavlja i funkciju bezbjednosti, pa će time moći da prati i skladišta akcizne robe", kazao je Žugić.
Zakon, kako je naveo, u značajnoj mjeri podstiče razvoj turizma članom 10 kojim se definiše da se za upotrebu mehanizacije koja služi za održavanje ski staza i parkinga na skijalištima ne plaća akciza odnosno akcizna stopa iznosi nula.
“Još jedan podsticaj jeste da Zakon daje osnov za niži nivo akcize u iznosu od 169 EUR na hiljadu litara u odnosu na 350 uobičajenog nivoa akcize, koji će se odnositi na poljoprivrednike, prevoznike, mljekare, pekare kako bismo stimilisali razvoj tih djelatnosti", rekao je Žugić.
Vlada je usvojila i Predlog izmjena i dopuna Zakona o administrativnim taksama, gdje se sve takse smanjuju na nivo troškova, bez razlike u cijeni koja se može nazvati profitom.
“Riječ je o tome da su takse za spise i radnje koje plaćaju klijenti pred organima državne uprave, lokalne samouprave i kompanijama koje obavljaju javna ovlašćenja, prije svega odraz stvarnog operativnog troška”, saopštio je Žugić.
Žugić je na pitanje da li je Vlada dobila saglasnost italjanskog partnera A2A za pozitivno izjašnjavanje o predloženmim tačkama dnevnog reda Skupštine akcionara Elektroprivrede (EPCG) odgovorio da se Skupština održava krajem mjeseca i da je utvrđen dnevni red.
“Što je najvažnije prihvaćen je član 12 Zakona o budžetu da se naše potraživanje po osnovu neplaćenih javnih prihoda konvertuje u novi akcijski kapital”, rekao je Žugić.
On je kazao da je to jako važno u procesu rješavanja odnosa sa partnerima, ne samo EPCG nego i italijanskom A2A, koja ipak dolazi iz zemlje članice EU.
“Mislim da je ozbiljnost Vlade u tom pravcu i ukupne države jako bitna, ne samo za naplatu potraživanja kroz ovaj model definisan Zakonom o budžetu, već i generalno odnos prema stranim investitorima”, rekao je Žugić.
Akcionari EPCG razmatraće na redovnoj Skupštini, zakazanoj za 30. jun, odluku o pretvaranju poreskog duga od 45 miliona EUR u akcijski kapital.
Redovna Skupština akcionara bila je zakazana za 27. jun, ali je pomjerena za 30. jun, a dnevni red je proširen sa četiri nove tačke, među kojima je i odluka o pretvaranju duga u akcijski kapital.
O toj odluci trebalo je da se raspravlja na vanrednoj Skupštini akcionara 11. aprila koja je odložena jer se nijesu pojavili predstavnici države. Vlada, kako je tada objašnjeno, nije dobila saglasnost italijanskog partnera A2A za pozitivno izjašnjavanje o predloženim tačkama dnevnog reda.
Vlada je trebalo da kroz dokapitalizaciju naplati poreski dug EPCG do 31. marta, na osnovu amandmana poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Damira Šehovića, koji je postao sastavni dio Zakona o budžetu.
Žugić je rekao da se na sjednici Vlade razgovaralo i o neažurnosti pojedinih državnih organa i uticaju te neažurnosti na ukupan sistem unutrašnje uprave, ali i na korisnike tih usluga.
Na pitanje da li može da precizira o kojim državnim organima se radi, Žugić je odgovorio da su na sjednici Vlade imali generalnu priču koja se tiče podsticaja preduzetništvu, stranim investitorima, generisanju viših stopa ekonomskog rasta, sve u funkciji onoga što znači liječenje ranjivosti realnog, monetarnog i fiskalnog sektora.
“To je generalna priča u funkciji lakoće poslovanja i smanjivanja biznis barijera. Svako od nas mora biti dodatno efikasniji, otvoreniji, transparentniji. To je pravi način da damo podsticaj onome što znači snažnija ekonomska aktivnosti”, zaključio je Žugić.
(Mina biznis)
