Predviđeno je, kako je Pobjedi rekao Alfandari, da prvo počne gradnja sinagoge, a od novca koji obezbijedi Jevrejska zajednica, zavisiće da li će se kulturni centar graditi uporedo sa njom ili nakon završetka tih radova.
„Za gradnju sinagoge je već obezbjeđeno 95 odsto novca koji su donirali Jevreji širom svijeta. Riječ je uglavnom o bogatim ljudima, odnosno jevrejskim filantropima koji svoje zaostavštine namjenjuju u takve svrhe. Mi smo se do sada obratili petorici i imamo čvrsta obećanja da ćemo to i dobiti od njih“, rekao je Alfandari.
Podgorička sinagoga biće, kako je naveo predsjednik Jevrejske zajednice, treći novosagrađeni objekat te vrste od Drugog svjetskog rata, a na ceremoniji polaganja kamena temeljca očekuje se puno uglednih ljudi iz inostranstva.
„Jer svi žele to da vide. Takav centar ne postoji nigdje na Balkanu. Ima nešto slično u Sofiji, ali to je jako staro. Očekujem da ćemo do kraja septembra imati na raspolaganju sav novac potreban za gradnju i tada ćemo početi sa polaganjem kamena temeljca. Ne želimo da počnemo sa gradnjom pa da stanemo jer nemamo obezbjeđena sredstva“, rekao je Alfandari.
Prioritet je, kaže, da se očuva i unaprijedi jevrejski identitet na Balkanu i ono što je ostalo od velike balkanske zajednice Jevreja, koja je prije rata bila jedna od najuglednijih u svijetu.
„Cilj je da se sačuva ono malo što je ostalo od asimilacije, nestanka i migracije, jer većina Jevreja odlazi za Izrael.
Sedmočlani Upravni odbor za gradnju sinagoge i kulturnog centra već je oformljen i čine ga, kako navodi, ugledni Podgoričani, rabin Moše Prelević i dvoje predstavnika Jevrejske zajednice.
Kompleks će osim sinagoge, imati dodatni sadržaj smješten u sklopu kulturnog centra koji će biti građen na tri nivoa. U Jevrejskoj zajednici planiraju da kompleks ima, na godišnjem nivou, oko dvije hiljade posjeta.
„U prizemlju kulturnog centra biće veći restoran sa prvom „Košer“, odnosno takozvanom čistom kuhinjom u Crnoj Gori, koji će biti otvorenog tipa i namijenjen svima. Uz to je planirano otvaranje i male suvenirnice. Prvi sprat će biti edukativno – kulturnog karaktera. Tu bi trebao da bude vrtić u koji će moći da se upišu sva djeca. Imamo dosta arhivske građe koju smo skupili po Evropi i Balkanu. Ona će biti smještena na tom spratu, a našli smo i par donatora koji će da nam napune biblioteku. Sprat iznad je predviđen za kancelarijski prostor Jevrejske zajednice, dok će na posljednjem trećem spratu biti smještaj od 32 kreveta. Za korišćenje tog smještaja ćemo uzimati samo simboličnu cijenu, kako bismo pokrili troškove struje i vode“, kaže Alfandari.
Jevrejska zajednica u Crnoj Gori, kako ističe njen predsjednik, ne funkcioniše na klasičan način i ne bavi se isključivo Jevrejima i njihovim problemima, već i šire od toga.
Prema popisu, koji je Jevrejska zajednica uradila prije pola godine, u Crnoj Gori živi 386 Jevreja.
„Mi smatramo da ih ima još oko 100, ali oni nijesu voljni da se izjašnjavaju. To je vjerovatno zato što im ne prijeti nikakva opasnost, jer obično opasnost skuplja ljude. Kad budu vidjeli više uspijeha, više stvari sigurno će se pridružiti“, rekao je Alfandari.
Jevrejski nacionalni fond planira da u saradnji sa Vladom Crne Gore osnuje regionalni centar za gašenje šumskih požara, kazao je Alfandari.