Podpredsjednik Vlade Vujica Lazović istakao je da je ekonomska kriza uticala na ukupan društveni razvoj, te da aktivnosti usmjerene ka razvoju privatnog sektora, treba sprovoditi na globalnom nivou.
-Jedino aktivnosti preduzete na globalnom nivou mogu donijeti pozitivne rezultate. Odgovor na trenutne izazove zahtijeva udruživanje raspoloživiih resursa i snažnu političku volju, istakao je Lazović.
Crna Gora je, prema njegovim riječima, opredijeljena da aktivno učestvuje u stvaranju održive ekonomske strategije.
-Vremena koja su iza nas nijesu laka, ali mnogo toga je postignuto u prethodnoj deceniji. Zato je važno da imamo jasnu viziju budućnosti, kazao je Lazović i dodao da je to moguće postići kroz značajnije produbljivanje odnosa sa institucijama Svjetske banke.
-Posebno su nam interesantni projekti koji podržavaju realni sektor, jer u njemu vidimo okosnicu daljeg razvoja, akcentovao je potpredsjednik Vlade.
On je naglasio da Valda mora preduzeti i bolne, nepopularne mjere u vidu smanjenja javne potrošnje, a kako i koliko će prilika biti iskorišteno zavisi od nas.
Izvršni direktor Holandske konstituence, Frank Hemskerk, kazao je da Svjetska banka želi da unaprijedi partnerstvo sa našom zemljom, te da smo jasno postavili prioritete za koje ćemo imati neophodnu podršku.
-Nova faza partnerstva baziraće se na razvoj privatnog sektora, ekonomski razvoj, kao i otvaranje novih radnih mjesta, kazao je Hemskerk i dodao da su prioriteti sektor energetike, instrastrukture, turizma, kao i da se u sve to dobro uklapa i kompjuterska tehnologija.
-Razvoj privatnog sektora i snažna vlada koja pruža okruženje koje pogoduje razvoju, ide u pravcu ostvarenja dva cilja, a to je - umanjenje siromaštva i podsticaja zajedničkog prosperiteta, naglasio je Hemskerk.
Zoran Martinovski, član Delegacije Svetske banke i predstavnik ICF-a kazao je da Svjetska banka može pomoći privatni sektor tako što će davati novac iako ne postoje državne garancije.
-Naše finansiranje ne zavisi od toga da li će država stati iza tih projekata, istakao je Martinovski.
IFC je finansirala nekoliko projekata u Crnoj Gori, banke, Opštinu Podgorica, projekat Gintaš Mont, i obezbijedila kredite za mala i srednja preduzeća.
-Mi dajemo kredite sa dužim rokovima otplate, a nudimo ih pod komercijalnim uslovima, objasnio je Martinovski.
Predstavnik IFC-a vidi Crnu Goru kao zemlju sa izuzetnim potencijalnom za razvoj oblasti koje je Vlada odredila kao priorete.
Oliver Lambert, regionalni menadžer MIGA, kazao je da će ta institucija SB pomoći da strane investicije stignu u Crnu Goru.
-Naš cilj je da pomognemo. Na koji način? Tako što ćemo obezbijediti garancije. Imamo dva proizvoda. Garancije koje dajemo su za nekomercijalne rizike, kazao je Lambert.
Investitori koji žele da ulažu u neku zemlju žele da znaju rizike, ističe Lambert,.
- Makrostabilnost, politički rizik, pristup kvalifikovanim zaposlenim. Da li mogu lda zaposlim prave ljude, da budu efikasni. Investitore zanima pristup finansijskim sredstvima, da li ću u zemlji naći sredstva, kakav je status bankarskog sektora, pojašnjava Lambert.
Prema riječima potpredsjednika Vujice Lazovića, Vlada pokušava da u saradnji sa Centralnom bankom stvori uslove kako bi se pospješio razvoj Crne Gore.
Možda je i pravo vrijeme, ističe Lazović, da se počne misliti i o osnivanju Razvojne banke.
-Nijesmo imali koncenzus oko formiranja Razvojne banke, ali iskustvo nas upozorava da bi trebali da razmišljamo u tom pravcu, zaključio je Lazović.
Crna Gora je članica Holandske konstituence koja u grupaciji Svjetske banke i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) zastupa crnogorske interese i u čijem se sastavu nalazi još 14 zemalja - Holandija, Belgija, Luksemburg, Jermenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Izrael, Makedonija, Bugarska, Kipar, Gruzija, Moldavija, Rumunija i Ukrajina.
MIGA je do sada finansirala oko 700 projekata širom svijeta.
A.S.
FOTO: I. Božović
