Od avgusta 2008. godine, kada je izvršena reforma Zakona o uređenju prostora, svega 40 odsto objekata u Crnoj Gori dobilo je upotrebnu dozvolu – pokazuju podaci Ministarstva održivog razvoja i turizma. Kao glavni razlog, iz ministartsva navode to što većina objekata nije prošla tehnički pregled.
"To su obično razlozi da je objekat imao neke nedostatke, koje je investitor morao da otkloni ili je pak objekat napravljen suprotno građevinskoj dozvoli, odnosno glavnom projektu, ili možda postoji razlog da investitor nije izmirio obaveze prema vršiocu tehničkog pregleda i iz tog razloga nije do nas stigao izvještaj koji ima pozitivan ili negativan predlog da bi se izdala upotrebna dozvola za objekat", kaže Milica Abramović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Stručnjaci napominju da je jedan od osnovnih razloga izmjene zakona iz 2008. godine bio uklanjanje biznis barijera, što je, kako kažu, rezultiralo napretkom poslovanja u Crnoj Gori, a to je, dodaju, potvrdio i ovogodišnji Doing business izvještaj Svjetske banke.
"Za 2014. godinu, Crna Gora je zauzela 44 mjesto, od ukupno 189 zemalja koje su bile predmet tog testiranja. I da napomenem da je kod tri od ukupno deset indikatora, Crna Gora zabilježila značajno bolji rezultat u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, a upravo na prvom mjestu se našla oblast izdavanja građevinskih dozvola", kaže profesorica na Ekonomskom fakultetu Jasmina Ćetković.
Procedura dobijanja upotrebne dozvole prolazi kroz više provjera, počevši od vodećeg projektanta, preko nadzornog inženjera, do izvođača radova – objašnjavaju iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Stoga smatraju da je opravdana izmjena postojećeg zakona, koja bi, kako kažu, pojednostavila proceduru.
"Možda je previše ljudi koji to potvrđuju, i težnja je sada da se to ograniči na nekoga ko treba da snosi odgovornost, da li će to biti nadzorni inženjer ili neko drugi, to ćemo da vidimo, ali će ipak svaki objekat imati potvrdu o tome da li je pogodan za upotrebu ili nije", objašnjava Abramović.
Pri izgradnji novog zakonskog rješenja, mora se voditi računa o standardima kvaliteta objekata, jer svako njihovo zanemarivanje može državu skupo da košta – upozoravaju stručnjaci.
"Posebno se to odnosi na krupne građevinske objekte, kao što su infrastrukturni objekti, koji su od značaja za ukupan razvoj zemlje, koji su tehnički vrlo kompleksni, a finansijski skupi, pa prema tome greške se ne smiju dozvoliti, jer je svaka greška tu veoma, veoma skupa", poručuje Ćetković.
Stručnjaci zaključuju da je setom zakonskih rješenja u oblasti poslovanja napravljen dobar regulatorni okvir za unaprjeđenje ekonomskog rasta i razvoja, ali napominju da u narednom periodu treba uložiti dodatne napore kako bi se ostvarila puna implementacija zakonskih propisa i kako bi se oni u potpunosti usaglasili sa međunarodnom praksom. (Atlas TV)
