Iako je do stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti potrošača ostalo samo sedam dana, neizvjesno je da li će se, i na koji način, primjenjivati zakonska norma iz člana sedam, koja podrazumijeva uvođenje deklaracije na proizvodima na znakovnom jeziku za slabovide - Brajevom pismu.
Ova norma nije bila predviđena nacrtom zakona koji je pripremalo Ministarstvo ekonomije, već je postala njegov sastavni dio amandmanskim djelovanjem predsjednika Liberalne partije Andrije Popovića. Odredba čl. 7 st.4 glasi: “Podaci u obavještenju o robi moraju biti odštampani, napisani čitko, jasno, razumljivo i lako uočljivim štampanim slovima na crnogorskom jeziku, kao i na odgovarajućem znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe.”
Time je Popović "stavio na muke" crnogorske trgovce, koji ne znaju kako da prilagode prodaju novom zakonu, odnosno normi kojom se od njih traži da, osim na crnogorskom, deklarišu proizvode i na jeziku koji koriste slabovide osobe. Popović ističe da bi time Crna Gora bila prva evropska država koja bi nacionalnim zakonodavstvom zaštitila interese potrošača iz osjetljive kategorije osoba sa oštećenim vidom.
Pitanje je, samo, hoće li se to - i kada – sprovesti u djelo?
Deklaracija za tri grupe proizvoda: Savez slijepih Crne Gore i Liberalna partija predlažu da se norma, u prvo vrijeme, primjenjuje isključivo na artikle iz tri grupe proizvoda - hrana, piće i sredstva za ličnu higijenu. Savez slijepih je takođe predložio i idejno rješenje za primjenu ove norme - PVC naljepnice sa nazivom proizvoda na Brajevom pismu, čija izrada košta svega jedan cent, dok bi se ostatak deklaracije štampao u brošuri koja bi koštala pet centi.
S druge strane, Unija poslodavaca (UPCG) i Privredna komora (PKCG) su u srijedu Savjetu za unapređenje poslovnog ambijenta dostavile predlog mjera vezano za Zakon o zaštiti potrošača. Prema nezvaničnim informacijama Portala Analitika, PKCG traži da sporna norma bude neobavezujućeg karaktera, odnosno da isticanje deklaracije na Brajevom pismu bude stvar "dobre volje" trgovaca, dok Unija poslodavaca sugeriše da se primjena ove norme odgodi za 1. mart naredne godine. Predlažu da se, u međuvremenu, donese pravilnik ili neki drugi podzakonski akt kojim bi se precizno uredila lista proizvoda koje bi trebalo deklarisati, kao i praktična primjena zakonske norme na fonu predloga Saveza slijepih.Sa predlogom UPCG saglasni su i u resornom Ministarstvu ekonomije. Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi, kojim predsjedava vicepremijer Igor Lukšić, bi u formi zaključaka trebalo uskoro da se izjasni o dostavljenim predlozima. Inače, Privredna komora se najglasnije protivila uvođenju ove norme, sa obrazloženjem da predstavlja dodatno opterećenje za privrednike u vrijeme krize i da je tehnički neizvodljivo, te da njeno sprovođenje iziskuje troškove i da je zbog toga - kako su ocijenili - nepotrebna.
Trgovci nespremni za primjenu zakona: Iz UPCG je Portalu Analitika saopšteno da su u dostavljenom predlogu podsjetili na nedovoljnu spremnost privrednih subjekata za punu implementaciju odredbi zakona, "naročito po pitanju člana 7 stav 4, što upućuje na zaključak da problemi u primjeni akta mogu nastupiti već 22. jula – prvog dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti potrošača".
-Rješenje koje UPCG predlaže kao moguće ne povređuje ustavni princip po kojem su svi pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo, ne povređuje princip slobode preduzetništva, niti povređuje postulate iz Zakona o zabrani diskriminacije. UPCG je u komunikaciji sa Savezom slijepih Crne Gore, blizu iznalaženja kompromisnih rješenja koja su, kao takva, bliska i Ministarstvu ekonomije- naveli su iz UPCG.
Predlagač amandmana protiv odgađanja: Predsjednik LPCG Andrija Popović kazao je za Portal Analitika da liberali neće dozvoliti bilo kakvo odlaganje primjene zakona.
-Eventualne izmjene zakona mogu biti upućene u skupštinsku proceduru, ali nijesam siguran da će parlamentarna većina koja je podržala moj amandman prihvatiti da se zakon koriguje. Ovo će biti prvi put da Crna Gora po nečemu bude ispred Evrope, tim prije što stalno kopiramo neka rješenja. Prema mojim zadnjim informacijama, doduše nezvaničnim, primjena ove norme je usaglašena sa Ministarstvom ekonomije- rekao je Popović.
On je objasnio da je amandman predložio pozivajući se na Konvenciju o zaštiti prava osoba s invaliditetom, koja propisuje u članu 21 da informacije namijenjene javnosti, među kojima i informacije o proizvodima, moraju biti pristupačne svim građanima, uključujući i osobe oštećenog vida.
-Deklaracije na Brajevom pismu za sada postoje samo u najvećim engleskim i francuskim trgovinskim lancima, mada toga nema u zakonodavstvu tih zemalja. Holandski liberali, koji u toj državi vrše vlast, najavili su da će predložiti usvajanje slične norme. Usvajanjem i praktičnom primjenom ove norme Crna Gora bi definitivno popravila imidž države koja štiti ljudska prava osoba sa oštećenim vidom- podvukao je Popović.
Deklaracija eliminiše svakodnevne probleme: Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović istakao je u izjavi Portalu Analitika da se osobe sa oštečenim vidom svakodnevno suočavaju sa problemima prilikom kupovine i konzumacije proizvoda, te da bi im deklaracija na Brajevom pismu omogućila da brzo i jednostavno prepoznaju proizvod koji im je potreban.
-Kao doprinos Saveza slijepih za primjenu novog Zakona o zaštiti potrošača mi smo nedavno na sastanku sa predstavnicima Ministarstva ekonomije, Tržišne inspekcije i Unije poslodavaca prezentovali primjere mogućeg izgleda deklaracije koja je pisana na Brajevom pismu i aplicirana na konkretne artikle. Ponuđeno rješenje Saveza dato je u vidu naljepnice - providne PVC folije koja sadrži naziv proizvoda na Brajevom pismu, uz procjenu da bi štampanje jednog primjerka naljepnice koštalo jedan cent. Predlog Saveza je da se deklaracija, u prvo vrijeme, primjenjuje isključivo na artikle koji spadaju u tri grupe proizvoda- prehranu, piće i sredstva lične higijene, ne samo zato što se radi o najosnovnijim artiklima, već zbog toga što su ove grupe proizvoda najbitnije sa stanovišta zdravlja ljudi, kazao je Macanović, objašnjavajući neke konkretne razloge neophodnosti uvođenja deklaracije.
-Poznat mi je primjer slabovide djevojke koja je kosu oprala tečnim deterdžentom umjesto šamponom, ili banalniji i da tako kažem bezopasniji slučaj slabovidog anti- alkoholičara koji je otvorio limenku piva umjesto limenke Koka- kole, jer se ovi proizvodi pakuju u sličnim ili identičnim ambalažama. Ovakve situacije, sa kojima se manje-više svakodnevno susrijećemo, bile bi eliminisane isticanjem deklaracije na Brajevom pismu na proizvodima, za šta sigurno vrijedi potrošiti jedan cent. Prema našem prijedlogu, PVC naljepnica bi sadržala naziv artikla, dok bi osnovne karakteristike proizvoda i ostatak deklaracije bili štampani u specijalizovanoj brošuri takođe na Brajevom pismu, čija izrada bi koštala pet centi. Naravno, ne bi morao svaki proizvod da ima brošuru, već bi se štampala jedna za tuce proizvoda ili bi se npr. na rafu sa 50 proizvoda našle dvije ili tri brošure- pojasnio je Macanović.
On je konstatovao da konačno rješenje treba da nastane kao rezultat dogovora dvije strane – trgovaca i osoba sa oštećenim vidom, odnosno onih na koje se primjena odredbe člana sedam Zakona o zaštiti potrošača direktno i odnosi.
-Razumijem da uvođenje deklaracije na Brajevom pismu na proizvodima ne odgovara svima, ali oni koji se tome protive treba da se drže argumenata i činjenica. Nije tačno da je to tehnički neizvodljivo, niti da je taj postupak skup i nepotreban. Savez slijepih Crne Gore je, dakle, spreman da pruži logističku podršku praktičnoj primjeni zakona, ali ne u cilju sticanja komercijalnog profita jer smo nevladina organizacija. Ukoliko budemo štampali PVC naljepnice i brošure prikupljeni novac služiće za finansiranje aktivnosti Saveza slijepih Crne Gore- kazao je Macanović, navodeći kao pozitivan primjer barsku kompaniju “Tina tajm” koja je, iako se bavi proizvodnjom obuće, već naručila značajan broj brošura.
Javna rasprava okončana 2012. godine: Pošto sporna odredba nije postojala u vrijeme kada se vodila javna rasprava o ovom zakonskom tekstu 2012. godine, iz Unije poslodavaca su s pravom istakli da članovima radne grupe za izradu zakona nije ostavljen prostor da kreiraju rješenje kojim bi se eliminisali uočeni problemi, odnosno koje bi privrednicima obezbijedilo jednostavnu primjenu zakona i minimiziranje mogućnosti za izricanje kazni od strane nadležnih inspekcijskih službi.
Uz inicijalno protivljenje trgovaca, to je i osnovni razlog zašto je primjena odredbe još pod znakom pitanja. Prvenstveno zbog osoba sa oštećenim vidom, društvenog značaja, ali i dobrog imidža države, bilo bi dobro da i ova odredba Zakon o zaštiti potrošača u dogledno vrijeme počne da se primjenjuje.
Siniša GORANOVIĆ
