On je, komentarišući vijest da je Sabor Hrvatske donio juče Zakon o životnom partnerstvu koji istopolnim parovima omogućava sklapanje životnog partnerstva i druga prava, ali ne i usvajanje djece, dodao da je u pitanju veliki korak naprijed u poštovanju ljudskih prava LGBT osoba, za susjednu nam zemlju. Kalezić kaže da već zna da će veliki broj osoba koje on poznaje a koje žive u Hrvatskoj ili žive u zajednici sa građanima Hrvatske u septembru iskoristiti pravo omogućeno Zakonom o životnom partnerstvu.
Po ocjeni predsjednika NVO „Queer Montenegro“ naša država kaska za Hrvatskom što se tiče poštovanja prava LGBT osoba iako od Savjeta za zaštitu od diskriminacije i određenih ministarstava koja implementiraju Strategiju za unaprijeđenje kvaliteta života LGBT osoba deklarativno izrežavanje političke volje da se takav zakon napiše i usvoji u Crnoj Gori.
„Ja nisam previše optimističan povodom ovoga zato što su sve inicijative, pa i ona kojom je „Queer Montenegro“ počeo svoj rad prije nešto više od godinu, za usvajanje sličnog zakona koji je već usvojen u Hrvatskoj – ignorisane u potpunosti“, izričit je Kalezić.
On dodaje da mu optimizam ne uliva ni informacija da je plan Vlade da se zakon koji je pravilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava završi do 2018. godine.
„Mi smatramo da nema potrebe da se čeka toliko, jer Hrvatska je to uradila za mnogo kraći period. Oni su radili nekih godinu i više dana na Zakonu o životnom partnerstvu, i to od momenta kada su sjeli za sto da pišu zakon do momenta kada je on usvojen u Saboru“, objašnjava sagovornik Portala Analitika.
Kalezić dodaje da je u Crnoj Gori dragocjeno vrijeme „izgubljeno na priču“, te da je plan Vlade da se i „dalje samo razgovara o tome na nekim radionicama“.
„Taj proces je prilično spor i mislim da u ovom trenutku nema političke volje“, rekao je predsjednik NVO „Queer Montenegro“ i dodao da će ta organizacija nastaviti da se aktivno zalaže da se cijeli proces ubrza.
On tvrdi da Crnoj gori ne treba više od godinu da napiše kvalitetan zakon koji bi bio usvojen u Skupštini, „ako postoji politička volja o kojoj se priča da postoji“.
„Bitno je da država omogući bilo koji pravni mehanizam ljudima koji su u istopolnoj zajednici prava i obaveze koje im iz te zajednice proističu. U tome se ogleda jednakost. U Crnoj Gori postoji veliki broj istopolnih parova koji godinama žive zajedno a nemaju jedno jedino pravo iz te zajednice što znači da su samim tim diskriminisani u odnosu na ostale građane i građenke“, zaključio je Kalezić i dodao da je suština priče „stavljanje znaka jednakosti u pravima i obavezama LGBT i heteroseksualnih osoba“.
Podsjećamo Sabor Hrvatske donio je juče Zakon o životnom partnerstvu koji istopolnim parovima omogućava sklapanje životnog partnerstva i druga prava, ali ne i usvajanje djece.
Sabor je zakon usvojio glasovima 89 poslanika, dok ih je 16 bilo protiv. Obrazlažući ranije prijedlog zakona, ministar uprave Arsen Bauk objasnio je da se zakonom uvodi institucija životnog partnerstva kao forma zajedničkog života istopolnih osoba, dok institucija braka i dalje ostaje ograničena na heteroseksualne osobe.
Istopolnim parovima se takođe osigurava pristup većini konkretnih prava koje uživaju i heteroseksualne zajednice, osim usvajanja djece.
"Radi se o zakonu koji će manjini donijeti nešto bolje životne uslove, a većini ništa lošije", dodao je Bauk.
Udruženja za zaštitu ljudskih prava i gej udruženja pozdravila su donošenje Zakona o životnom partnerstvu uz ocjenu da je prepoznavanje, regulisanje i zaštita porodičnog života istopolnih parova pozitivan pomak i korak naprijed. Ukazano je da se i dalje prepoznaje diskriminacija, jer nisu u potpunosti izjednačeni homoseksualni i heteroseksulani parovi.
Životno partnerstvo sklapaće se kod matičara.
Iako se ne predviđa mogućnost usvajanja djece, zakon uvažava činjenicu da postoje istopolne zajednice s djecom, pa je predviđena mogućnost sticanja prava brige životnog partnera nad djetetom drugog životnog partnera. Takvu odluku donosiće sud.
U Hrvatskoj se od 2003. istopolnim zajednicama priznavao status "neregistrovane kohabitacije".
U decembru prošle godine u Hrvatskoj je održan referendum na kojem je većina izašlih birača odlučila da se u Ustav unese definicija braka kao zajednica muškarca i žene.
Referendum je bio raspisan na osnovu oko 750.000 potpisa koje je prikupila izrazito konzervativna građanska inicijativa "U ime obitelji", uz podršku Katoličke crkve u Hrvatskoj i desno orijentisanih političkih stranaka. Oni su na taj način željeli unaprijed da onemoguće izjednačavanje prava homoseksualnih i heteroseksualnih zajednica.
Prethodno je vladajuća koalicija lijevog centra najavila donošenje zakona o partnerstvu, što je Socijaldemokratska partija obećala u predizbornoj kampanji.
Foto: Facebook – PR centar
K.Ć.
