Piše: prof.dr Blagota Mitrić
Na nedavno održanom savjetovanju u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore čuo sam stav Ustavnog suda Crne Gore iz usta sudije Ustavnog suda dr D. Draškovića, koji je na pitanje Zorana Pažina odgovrio "da je stav Ustavnog suda Crne Gore da je Ustav "jači" od potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, a da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori "jači" od zakona."(citirano prema novinskim izvještajima).
Ovaj stav je suprotan Ustavu Crne Gore. Naime, ovo pitanje je bilo vrlo diskutabilno do donošenja Ustava Crne Gore iz 2007.godine. ("U moje vrijeme" bilo je organizovano savjetovanje u tadašanjem Titogradu u organizaciji Ustavnog suda CG na kome su učestvovali i sudije Ustavnog suda tadašnje SRJ i sudije Ustavnog suda Srbije,a kompletni referati se i danas nalaze u dokumantaciji Ustavnog suda CG).
U tadašnjem Ustavu Crne Gore od 1992.godine pisalo je da Ustavni sud odlučuje o saglasnosti zakona sa ustavom; odlučuje o saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom (član 113 stav 1, tačka 1 i 2 tadašnjeg Ustava CG). Iz ovakve ustavne formulacije naravno da se postavlja pitanje odnosa i pravne snage Ustava naspram potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora i sporazuma i otuda citirano savjetovanje o toj materiji. Međutim, u današenjem važećem Ustavu CG od 2007. godine imamo veoma značajunu razliku o istom pitanju, a to će najbolje pokazati ustavna norma iz današnjeg Ustava CG koja kaže-da Ustavni sud odlučuje o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i odlučuje o saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i Zakonom (član 149 stav 1, tačka 1 i 2).
Iz ovakve ustavne formulacije ne može se nikako zaključiti da je ustav “jači” od potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, nego su oni po članu 149 stav 1 tačka 1 današnjeg Ustva rne Gore “u najmanju ruku” iste pravne snage, a ovo s pozivom na jezičko i logičko tumačenje prava. Međutim, po sistematskom tumačenju prava ustavne odredbe iz člana 9 Ustava Crne Gore moglo bi se zaključiti u formalno pravnom smislu da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori “jači” od Ustava. Zašto? Zato što se ovom odredbom uređuje pravni poredak Crne Gore na način koji pomalo liči na “protektorat” nad pravnim sistemom Crne Gore. Ta odredba iz člana 9 glasi: Potvrđeni i objavljeni me]unarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni su dio unutrašnjeg pravnog poretka,imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva. A Bogišić je rekao – što svako jednako razumije, tome tumača ne treba.
P.S. Odgovor “anonimusu” na moj tekst o nadležnosti suda u Nikoziji
Nadležnost u vanparničnom postupku zaista spada u isključivu sudsku nadležnost i naš Zakon o Međunarodnom privatnom pravu u članu 1O9 normira da nadležnost suda Crne Gore postoji ako lice prema kome je podnesen zahtjev ima prebivalište, odnosno sjedište u Crnoj Gori, što je nesporno u slučaju spora oko KAP-a, ali ovaj gospodin zaboravlja da je ovaj zakon objavljen u sl.l CG br. 1 od 9.1.2014.godine, da je stupio na snagu 17.1.2014.godine, a da je njegova primjena počela 9.7.2014.godine i, koliko ja znam, nema retroaktivno dejstvo, već da važi “de lege ferenda”. I da je, s druge strane, spor nastao mnogo ranije od uvođenja stečaja u KAP-u, pa bi se neko mogao pozvati na inistitut “fraus legis”, koji nije poželjan u međunrodnom privatnom pravu. I kad god nešto kritički pišem o pravnim pitanjima u Crnoj Gori ne pišem radi sebe (jer sam se davno dokazao), već isključivo u interesu Crne Gore i svih njenih građana.
Pozdrav “anonimusu”!
