Ova organizacija ranije je navela da je ukupna ocjena 3,86 za demokratiju u Crnoj Gori, budući da ima skalu ocjena od 1 do 7, gdje jedinica predstavlja najviši nivo demokratskog razvoja, a sedmica najniži.
U obrazloženju ovogodišnjeg izvještaja organizacije Freedom house o državama u tranziciji, koji je ranije objavljen, navodi se da će u ovoj godini najvažniji prioriteti vlasti biti pristupni pregovori sa EU i ekonomija posebno upravljanje deficitom, javni dug i neželjeni efekti zloupotrebe privatizacije. Kako se navodi, očekuje se da se reforme nastave otvaranjem poglavlja 5, 6, 20 i 23 i 24, prenosi agencija Mina.
“Brzina i stabilnost ovog procesa zavisiće od posvećenosti vlasti da unaprijedi vladavinu prava i demokratske reforme u cjelini, imajući u vidu da se zemlja i dalje bori sa rasprostranjenom korupcijom i slabim institucijama. Očekuje se da će predstojeća godina biti i izazov za vladajuću koaliciju, jer se vladajuća Demokratska partija socijalista i njen partner Socijaldemokratska partija sve više razilaze po pitanju političkih i ekonomskih ciljeva. Prožimajuća korupcija nastavlja da bude jedan od ključnih izazova za demokratizaciju Crne Gore. Politički okvir za borbu protiv korupcije je poboljšan usvajanjem novih akcionih planova. Međutim, i dalje su uobičajeni navodi o ozbiljnoj zloupotrebi državnih resursa, i bilo je malo napretka u procesuiranju korupcije, posebno slučajeva korupcije na visokom nivou”, navodi se u izvještaju.
Freedom house takođe dodaje da organi za sprovođenje zakona nemaju dovoljno osoblja i visoko su politizovani, kao i da, zbog slabih rezultata u borbi protiv korupcije u praksi, ocjena za Crnu Goru ostaje ista.
“Lokalna uprava u Crnoj Gori je, u 2013. godini, nastavila da se suočava sa brojnim problemima, od manjka transparentnosti do strukturalnih promjena i finansijskih poteškoća. Ocjena ostaje ista 3,25, zbog brojnih poteškoća u funkcionisanju lokalne vlasti”, dodaje se u izvještaju.
U dijelu koji se odnosi na nezavisnost medija, navodi se da je broj fizičkih napada na novinare porastao u drugoj polovini 2013. godine id a su mnogi slučajevi ostali neriješeni i podsjeća na formiranje komisije za praćenje istraga o napadima na novinare.
“Samoregulacija medija i profesionalizam su na niskom nivou, posebno kad je u pitanju zaštita ličnih podataka. Iako su međunarodni posmatrači ocijenili da su predsjednički izbori, u principu, bili slobodni i fer, afera Snimak otkrila da je vladajuća partija koristila državne resurse, uključujući ponude za posao, da osigura lojalnost i mobiliše birače. Zbog lošeg rukovođenja situacijom od izbornih organa, kad je u pitanju afera Snimak, nedostatka jasnoće u zakonima po pitanju ograničenja mandata i rasprostranjenosti ličnih, prije nego programskih pitanja u kampanji, ocjena izbornog procesa je 3,5, u odnosu na 3,25, koliko je bila prošle godine”, kaže se u izvještaju.
Freedom house ocjenjuje da ustavni amandmani nijesu uspjeli da obezbijede nezavisnost pravosuđa, što se, kako se navodi, pokazalo u procesu izbora sudija Ustavnog suda.
“Raspodjela drzavnog fonda koji pokriva plate sudija i nedovoljno finansiranje tužilaštva dovela je do nefikasnosti ovog sistema. Mali napredak je ostvaren u procesuiranju predmeta ratnih zločina u prošloj godini, a povjerenje javnosti u pravosuđe je nastavilo da opada. Ocjena 4 je ostala nepromijenjena za pravosudni okvir i nezavisnost”, kaže se u izvještaju.