Crna Gora se početkom 21 vijeka, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije sa 17 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika, nalazila u gornjoj polovini evropske rang liste zemalja prema vrijednosti opšte stope suicida, a prema najnovijim raspoloživim podacima (oko 2005. godine), sa 18.9 smrtnih slučajeva, veće stope suicida zabilježene su u 11 od ukupno 39 posmatranih evropskih zemalja i to u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Madjarskoj i Belgiji.
Dr Injac Stevović kaže da se svi pacijenti za koje se utvrdi da su u riziku od suicida obavezno hospitalizuju na podgoričkoj Klinici za psijiatriju.
-Ukoliko ljekari procijene da je riječ o visokom riziku pacijente upućujemo u bolnicu zatvorenog tipa i tamo se nalaze pod povećanim nadzorom i brigom ljekara i osoblja – kazala je Injac Stevović.
Prema njenim riječima, uzroci suicida su različiti, a „što je više faktora rizika za suicid to je mogućnost za realizaciju suicida veća“.
-Postoje brojni faktori rizika.Psihička bolest predstavlja značajan faktor rizika ali i somatska bolest (posebno neizlečive-maligne bolesti). Faktori rrizika su i loša socijalna situacija, emotivni problemi, gubitak člana porodice posebno gubitak djeteta, rizična ponašanja kao što je kockanje – upozorava dr Injac Stevović, dodajući da pažnju treba usmjeriti na brojne faktore u programima prevencije suicida.
-Na prvom mjestu treba liječiti pacijente koji boluju od mentalnih bolesti sa ciljem eliminacije poremećaja raspoloženja.Najbolje je za početak obratiti se svom izabranom doktoru sa kojim možete podijeliti svoje probleme koji ce onda znati gdje i kako da uputi pacijenta. Široka edukacija o mentalnim bolestima i njihovom prepoznavanju u ranom stadijumu, kao i o ulozi akutnog i hroničnog psihosocijalnog stresa i značaja faktora koji deluju protektivno na psihološki stres, a zatim široki pristup u promovisanju obrazovanja, sprječavanju nezaposlenosti, siromaštva i raspoloživosti suicidnih metoda, posebno vatrenog oružja, kreiranje obrazovnih programa, treba da budu usmjereni na mijenjanje i unapredenje stavova društva prema mentalnim bolestima i prevenciji suicidnog ponašanja.Poboljšanje socijalne kohezije, dobri interpersonalni odnosi a takodje i emocionalni sklad mogu dovesti do redukovanja stope suicida. Prevencija suicida treba da postane prioritet u zdravstvenoj politici – smatra dr Injac..
Probleme i crne misli svakako treba podijeliti sa članom porodice ili sa dobrim prijateljem.
