Federika Mogerini, ministarka inostranih poslova Republike Italije, ocijenila je u ekskluzivnom razgovoru za Portal Analitika da se Crna Gora - zahvaljujući reformama na polju vladavine prava i modela nacionalne odbrane – nalazi u najnaprednijoj poziciji za ulazak u NATO i izrazila čvrstu podršku Italije na crnogorskom putu priključenju Alijansi.
- Zahvaljujući reformama usvojenim na polju vladavine prava i reviziji modela nacionalne odbrane, Crna Gora se nalazi na najnaprednijoj poziciji za ulazak u Alijansu. To je ono što smo prepoznali, kako Italija tako i drugi saveznici, krajem juna u Briselu. Primili smo k znanju značajan napredak koji je Crna Gora već ostvarila i ponudili još intenzivniji dijalog kako bi krajem 2015. najzad učinili korake naprijed koji bi omogućili da se Crnoj Gori uputi poziv za pridruživanje. Italija ulaže napore i vjeruje da će se taj put realizovati. Italija, i ja lično kao ministar inostranih poslova, čvrsto je podržala ovo otvaranje prema Podgorici. Sada smo na raspolaganju da, na zahtjev, pružimo svaku podršku, kako bi omogućili Crnoj Gori da spremna stigne na sastanak 2015. godine, istakla je Mogerini koja je prvi italijanski ministar inostranih poslova koji će posjetiti Crnu Goru od obnove nezavisnosti 2006. godine.
Govoreći o strateškom značaju uključenja Crne Gore Alijansi, Mogerini je naznačila da je regija Jadrana od izuzetnog interesovanja zapadnih saveznika, posebno Italije.
- Željela bi da dodam da postoji poseban interes Italije i Crne Gore koji se zove Jadran. Konsolidovano prisustvo Alijanse na Jadranu ima pozitivne posljedice na sigurnost cijele regije zapadnog Balkana. Zapravo, sa geostrateške tačke gledišta, Jadran je već veoma blizu tome da postane prostor sigurnosti i prosperiteta, prostor NATO i EU, sa pozitivnim efektima i za Srbiju, Kosovo i Bivšu jugoslovensku republiku Makedoniju. Nedostaje crnogorski dio slagalice, i nadajmo se da on vrlo brzo može biti popunjen, ocijenila je Mogerini.
Italija kao predsjedavajuća EU, veliki značaj pridaje bilateralnoj saradnji sa Crnom Gorom u oblasti pravosuđa i saradnje dvaju policija a ministarka Mogerini najavljuje da će na jesen u Podgorici biti formirano sjedište Kancelarije za koordinaciju saradnje policija, kao dio regionalnog projekta koji finansira EU.
- Italija će na jesen započeti jedan važan regionalni projekat koji finansira Evropska unija na temu saradnje policija. Odlučili smo da će u Podgorici biti sjedište Kancelarije za koordinaciju cjelokupnog projekta. To je važno priznanje za Vladu Crne Gore i još jedna prilika za promovisanje bilateralane saradnje dvije policije, istakla je Federika Mogerini u razgovoru za Portal Analitika.
ANALITIKA: Kako tumačite to da ste Vi prvi ministar inostranih poslova Italije koji posjećuje zvaničnu Podgoricu cijelih osam godina nakon sticanja nezavisnosti?
MOGERINI: Mogu samo da kažem da je razlog koji me ponukao da dođem ovdje činjenica da je Crna Gora, još od nezavisnosti, predstavljala i predstavlja jednu uspješnu priču u jednom i dalje nestabilnom regionu. Istina je da češće trčimo na uzglavlje onima koji su bolesni, a ne kod prijatelja koji su dobrog zdravlja, ali mi je zadovoljstvo da sam ja prvi ministar inostranih poslova Republike Italije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, zemlji koja je nama Italijanima veoma bliska, i to ne samo zbog geografske blizine. Osim toga, ovdje sam na završetku obilaska pet glavnih gradova zapadnog Balkana koji mi je pružio još jednu potvrdu bliskih odnosa koje ova regija ima sa Italijom. Crna Gora svakako nije mogla izostati. Držala sam do ovog puta i do posjete Podgorici, nepun mjesec nakon početka italijanskog predsjedavanja Evropskom Unijom, kao do signala povjerenja Italije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana i u naprednu ulogu Crne Gore na putu evroatlanskih integracija.
Na bilateralnom planu, imamo već veoma dobro uspostavljen dijalog zahvaljujući čestoj razmjeni posjeta na institucionalnom nivou, počevši od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore. Na primjer, sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova i evropskih integracija Igorom Lukšićem, ovo je već četvrti bilateralni susret u posljednjih tri i po mjeseca. Za njegovu posjetu Rimu 15. aprila ove godine me ujedno veže i prijatno sjećanje na prvo potpisivanje jednog međunarodnog sporazuma, od početka mog stupanja na dužnost u Farnezini.
ANALITIKA: Kako ocjenjujete crnogorski napredak prema članstvu u Evropskoj Uniji?
MOGERINI: Kao značajan. Tokom dvadesetpet mjeseci od otvaranja pristupnih pregovora otvoreno je 12. pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva već privremeno zatvorena. Crna Gora je već donijela ustavne promjene, usvojila je složene reforme i glavne strategije za napredovanje pregovaračkog procesa. Ovaj laskavi rezultat postignut je zahvaljujući odlučnosti crnogorske Vlade, nacionalnih političkih snaga i građana koji su ih podržali. Ali, nije dozvoljeno zaostajanje: od presudnog je značaja da nastavimo zajedno prema utvrđenom planu poštujući ciljeve i rokove, i da se reforme primijene u potpunosti.
ANALITIKA: Koje su najveće prepreke crnogorskog priključenja EU; da li ocjenjujete da Crna Gora radi u skladu sa evropskom agendom, naročito u svjetlu poglavlja 23 i 24? Poznato je da su uznapredovali odnosi i saradnja dvije policije u borbi protiv organizovanog kriminala - kako Vi ocjenjujete saradnju Italije i Crne Gore u tom dijelu zejdničke borbe protiv organizovanog kriminala?
MOGERINI: Evropa ne postavlja prepreke za pristupanje, ni Crnoj Gori ni drugim zemljama kandidatima. Radije bih govorila o izazovima koji zapravo jesu mnogobrojni. Govorila bih i o mogućnostima, jer ne smijemo da zaboravimo da pregovarački proces prije svega nudi mogućnosti. Mislim pri tom na mnogobrojne programe podrške koje nude zemlje članice Evropske unije ili na finansijsku pomoć koja stiže iz Brisela. Pregovaranje o ulasku u Evropsku uniju podrazumijeva da svaka zemlja kandidat mora biti konstantno spremna za reforme, zahvaljujući radikalnim političkim odlukama koje duboko utiču na institucionalno tkivo jedne zemlje, na njen pravni poredak, na funkcionisanje tržišta.
Usavršavanje vladavine prava predstavlja glavni izazov, ako ni zbog čega drugog ono zbog obima revizije normative i intervencija u praksi koje to sa sobom donosi. Od ne manjeg značaja je i borba protiv organizovanog krminala i boljke korupcije koje nagrizaju društvo iznutra, sve dok ne postanu potencijalna prijetnja za sigurnost i nacionalni suverenitet. Želja je Evropske Unije da crnogorski parlament što prije izabere Specijalnog državnog tužioca, koji je neophodan za vođenje odlučne strategije protiv svakog oblika kriminala, od organizovanog, preko korupcije, do prijetnji i agresije protiv predstavnika medija. Sigurna sam da će odrediti kandidata najvišeg profila koji će dobiti neophodnu saglasnost. Odluka o pristupanju Evropskoj uniji, imajući u vidu sve ono što sa sobom nosi, traži preuzimanje nacionalne odgovornosti koja obuhvata sve parlamentarne partije, a ne samo vladu.
Na bilateralnom nivou, Italija je veoma zadovoljna saradnjom između crnogorskog i italijanskog pravosuđa, između naših i vaših policijskih snaga. Saradnja koja se od skora iskazala kroz veliko intenziviranje razmjene posjeta, na političkom i na tehničkom nivou, i putem sve češćih plodonosnih kontakata među istražiteljima. Tokom proteklih dana smo takođe pokrenuli novi dijalog između crnogorske pogranične policije i italijanske obalske straže koja bi u budućnosti mogla dovesti do zajedničkih patroliranja.
Italija će na jesen započeti jedan važan regionalni projekat koji finansira Evropska unija - na temu saradnje policija. Odlučili smo da će u Podgorici biti sjedište Kancelarije za koordinaciju cjelokupnog projekta. To je važno priznanje za Vladu Crne Gore i još jedna prilika za promovisanje bilateralane saradnje dvije policije.
Imajući to u vidu, postoji još puno prostora za produbljivanje naše saradnje. U tom duhu naše dvije zemlje danas čine još jedan korak naprijed kroz potpisivanje, s moje strane i od strane potpredsjednika Lukšića, bilaterlanog Protokola za primjenu Sporazuma između Brisela i Podgorice o readmisiji ilegalnih imigranata.
ANALITIKA: Nakon što je Italija preuzela predsjedavanje Evropskom unijom, mediji su javili, citirajući premijera Rencija, da Vlada u Rimu planira da fokus svog predsjedavanja stavi na privredni rast i unutrašnje reforme, dok se proširenje ne pominje među prioritetima u sljedećih šest mjeseci. Sa druge strane, Vaš raniji prethodnik, Franko Fratini, nedavno je, u svojstvu prvog čovjeka italijanskog Udruženja za međunarodne organizacije, kazao u intervjuu za jedan crnogorski mediji, da je Crna Gora „faktor stabilnosti zapadno-balkanskog regiona“, te da su članstvo u EU i NATO „od izuzetne važnosti“ za našu zemlju. Kažite nam, dakle, “iz prve ruke”, kakav je stav Rencijeve Vlade prema proširenju Evropske unije, budući da je Crna Gora na spisku zemalja kojima je članstvo u EU jedan od prioriteta spoljne politike?
MOGERINI: “Ekonomski rast i više radnih mjesta” čine neposredni priritet koji karakteriše upravo semestar italijanskog predsjedavanja. Mjere za razvoj su okrenute unutar Unije, ali pozitivne posljedice se osjećaju i izvan nje, posebno na najbližoj perfieriji: ako ekonomije zemalja članica dožive rast i Crna Gora će osjetiti udarni talas i dobrobite.
Proširenje je istorijski prioritet koji obuhvata i italijansko predsjedavanje, ali počinje puno prije i ide puno dalje od našeg šestomjesečnog mandata. Pozicija Italije u vezi proširenja, Crne Gore i drugih zemalja zapadnog Balkana, je potpuno jasna: podržavamo njihov ulazak što prije. To nije nikakva novost, nije nastala sa programom našeg predsjedavanja. To je konstanta italijanske spoljne politike kojoj želimo da damo još veći impuls. Politika proširenja je glavni ključ uspjeha Evropske Unije – i NATOa – u promovisanju mira, demokratije i sigurnosti u Evropi. To je jasno prepoznato u obrazloženju dodjele Nobelove nagrade za mir Evropskoj uniji 2011. godine.
Upravo ove godine obilježavamo stogodišnjicu početka Prvog svjetskog rata. Iskra je kresnula na Balkanu, ali je sjeme već klijalo u nacionalizmu i sterilnim hegemonističkim planovima, istim onima koji su ponovo gurnuli Evropu u Drugi svjetski rat. Na tim ruševinama smo sagradili ujedinjenje Evrope, najzad svjesni da „mir nije samo stanje bez rata, da je mir saradnja, zajednički napor, solidarnost” kao što je rekao naš predsjednik Republike Đorđo Napolitano.
Proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan za italijansku spoljnu politiku, i pristupanje Evropskoj Uniji za crnogorsku spoljnu politiku, su dvije strane iste medalje. Prioritet je isti. Ipak, o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji ne odlučuje se toliko u Briselu koliko u Podgorici: to će biti plod pregovaračkog procesa, a o istom će odlučiti ishod reformi koje je Crna Gora usvojila i primijenila.
ANALITIKA: Nezavisno od težnji da za nekoliko godina Crna Gora bude, kao i Italija, jedna od članica EU, naše dvije zemlje ostaju bliski susjedi, koje povezuju duboke i trajne istorijske veze. Kakva je aktuelna pozicija Crne Gore u kontekstu italijanske spoljne politike?
MOGERINI: U pravu ste. Naše zemlje dijele određene istorijske momente, pozitivno nasljeđe odnosa i veza koji nam omogućavaju plodonosan dijalog. Nemamo sijenki koje bi opterećivale bilateralne odnose Crne Gore i Italje. Naprotiv, možemo se osloniti na nesvakidašnje i iskreno nasljeđe međusobnog razumijevanja i simpatije, koje održava intenzitet kontakata naših naroda koji su nove generacije učinile još življim. Naše geografsko susjedstvo nudi značajne mogućnosti za razvoj i produbljivanje bilateralnih odnosa, ali je i razlog za našu odgovornost.
Željela bi da dodam da Crna Gora predstavlja izuzetna vrata za pristup oblasti Balkana na koju naša preduzeća gledaju sa sve većim interesovanjem. I ovo takođe doprinosi da odnosi između Rima i Podgorice budu tako posebni.
ANALITIKA: Italija je, barem u sektoru energetike, lider u stranim ulaganjima u Crnoj Gori. Ta će se pozicija, zajedničkom izgradnjom podmorskog energetskog kabla sigurno i učvrstiti. Ima li naznaka za veća investiranja u oblasti turizma, za koji italijanska strana do sada, začuđujuće, nije pokazala posebno visok interes?
MOGERINI: Zaista jesmo veoma važan investitor u Crnoj Gori i možemo sebi da dozvolimo privilegiju da ustvrdimo da smo strateški partner ove zemlje u oblasti energije. Italija je bila prva zemlja koja je investirala u Crnu Goru nakon referenduma o nezavisnosti. Bio je to važan signal povjerenja prema ovoj zemlji, a danas ekonomski odnosi prate Crnu Goru na njenom putu pribiližavanja Evropskoj Uniji. To se odvija putem stalne zajedničke primjene pravila i načina upravljanja preduzećem od strane italijanskih i lokalnih menadžera.
Turizam je zaista jedna od oblasti koja bi mogla da ponudi najviše mogućnosti, ako uzmemo u obzir ljepote Crne Gore, njenu nezagađenu prirodu i varijetet krajolika. Potencijalni italijanski investitori ne nedostaju, ali moramo najvjerovatnije razmisliti o mogućnosti da učinimo još jedan dodatni napor kako bi im stavili na raspolaganje sve potrebne informacije. Osim toga, potrebno im je pružiti savremeni pravni okvir, tržišna pravila koja omogućavaju slobodnu konkurenciju, i kontekst sigurnosti.
ANALITIKA: Izvjesno je da Crnoj Gori na predstojećem samitu u Velsu neće biti poslat poziv za članstvo u NATO. Interpretacije te odluke su različite. Kakav je po tom pitanju stav Italijanskog Ministarstva inostranih poslova?
MOGERINI: Nakon opsežnog dijaloga unutar Atlanskog Savjeta proizašla je orijentacija da se ne upućuje odmah poziv novim članicama, prilikom samita na vrhu Celtic Manor, iako je eksplicitno potvrđen princip da vrata Alijanse ostaju otvorena. To je nedavno ponovio Generalni sekretar Anders Fog Rasmusen, a samit će ponuditi Crnoj Gori konkretnu perspektivu otvaranja u kratkom vremenskom periodu. Zahvaljujući reformama usvojenim na polju vladavine prava i reviziji modela nacionalne odbrane, Crna Gora se nalazi na najnaprednijoj poziciji za ulazak u Alijansu. To je ono što smo prepoznali, kako Italija tako i drugi saveznici, krajem juna u Briselu. Primili smo k znanju značajan napredak koji je Crna Gora već ostvarila i ponudili još intenzivniji dijalog kako bi krajem 2015. najzad učinili korake naprijed koji bi omogućili da se Crnoj Gori uputi poziv za pridruživanje. Italija ulaže napore i vjeruje da će se taj put realizovati.
Italija, je čvrsto podržala, i ja lično kao ministar inostranih poslova, ovo otvaranje prema Podgorici. Sada smo na raspolaganju da, na zahtjev, pružimo svaku podršku, kako bi omogućili Crnoj Gori da spremna stigne na sastanak 2015. godine. Crna Gora je značajan partener NATO-a. Vaši vojnici razmješteni su na teškom lokalitetu kao što je Avganistan, kako bi doprinijeli ponovnom uspostavljanju mira i sigurnosti, a to je doprinos na kojem su kako Italija tako i drugi saveznici, Crnoj Gori duboko zahvalni.
ANALITIKA: Vi, kao diplomirani politikolog, i to sa tezom iz političke filozofije, kasnije ste u Vašoj partiji, bili zaduženi za Irak, Avganistan i uspostavljanje mira na Srednjem Istoku. Dakle, riječ je o veoma kompleksnim međunarodnim političkim temama. Takva je tema i Balkan. Da li bi ulazak Crne Gore u NATO doprinio trajnoj stabilnosti na Balkanu?
MOGERINI: Nijesam politikolog, bavim se politikom već dugi niz godina. NATO zasigurno nudi garanciju sigurnosti svojim članicama, ali projektuje sigurnost i stabilnost svom okruženju, poput onoga što Evropska unija čini na polju politike i ekonomije. U tom smislu govorimo o evroatlanskoj integraciji zapadnog Balkana. Očigledno je da ulazak svakog „parčeta” ove regije, u Alijansu ili u Uniju, povećava njenu ukupnu stabilnost. Kao što se to, između ostalog, dogodilo prije skoro pola vijeka u Zapadnoj Evropi, a tokom posljednjih dvadesetak godina u Centralno-istočnoj Evropi. To bez sumnje važi i za ulazak Crne Gore u NATO; iz tog razloga se nadam da će se to ostvariti u kratkom vremenskom periodu o kojem smo govorili.
Željela bi da dodam da postoji poseban interes Italije i Crne Gore koji se - zove Jadran. Konsolidovano prisustvo Alijanse na Jadranu ima pozitivne posljedice na sigurnost cijele regije zapadnog Balkana. Zapravo, sa geostrateške tačke gledišta, Jadran je već veoma blizu tome da postane prostor sigurnosti i prosperiteta, prostor NATO i EU, sa pozitivnim efektima i za Srbiju, Kosovo i Bivšu jugoslovensku republiku Makedoniju. Nedostaje crnogorski dio slagalice, i nadajmo se da on vrlo brzo može biti popunjen.
U današnje vrijeme prijetnje sigurnosti nijesu samo teritorijalnog karaktera, odnosno - to su sve manje. Suočeni smo s prijetnjama koje u diplomatskom žargonu nazivamo nekonvencionalnim: terorizam, internet kriminal, pa sve do umnožavanja oružja za masovno uništenje. NATO je trenutno jedina sigurnosna organizacija koja je u praksi dokazala da umije da se sa uspjehom suoči sa ovim prijetnjama i da im se efikasno suprotstavi; ona je, Važno je da to naglasim, politička i vojna organizacija. Ova dvostruka priroda čini njenu jaku stranu, tim više pred nekonvecionalnim prijetnjama. Ne vidim ni izdaleka rješenja koja bi mogla zamijeniti Alijansu po pitanju evropske sigurnosti.
ANALITIKA: Na kraju, moramo primijetiti da zvaničnu Podgoricu nikada nije posjetio predsjednik države Italije? Sandro Pertini posjetio je Pljevlja, povodom proslave garibaldinaca davne 1983. godine. To je i posljednji put da je Crna Gora ima čast da ugosti italijanskog predsjednika. Kada će nam ta čast biti ponovo ukazana?
MOGERINI: Veoma cijenim uvažavanje i naklonost koji i u Crnoj Gori okružuju ličnost predsjednika Republike Italije. Prethodni susreti šefa države i predsjednika Crne Gore uvijek su bili okarakterisani iskrenom srdačnošću, na liniji sa intenzitetom bilateralnih odnosa između naše dvije zemlje. Biće mi čast da, po povratku u Rim, predsjedniku Napolitanu prenesem očekivanja njegove ovdašnje posjete.
Gordana BOROVIĆ
