Načelnica Sektora za biljnu proizvodnju u Ministarstvu Marija Krstić kazala je da je od ukupno dostavljenih zahtjeva devet iz Podgorice i jedan iz Danilovgrada.
„Dominantna kultura je pelin, ukupna površina zasada 12 hektara i jedan zasad smilja, 0,11 hektara“, rekla je Krstić agenciji Mina business.
U jesenjoj sadnji u Ministarstvu očekuju veći broj zahtjeva za podršku.
„Riječ je o podršci koja je novina, prvi je krug apliciranja, ali postoji veliko interesovanje poljoprivrednih proizvođača da se bave plantažnim uzgojem ljekovitog bilja“, navela je Krstić.
Interesovanje, kako je dodala, vlada i kod investitora, pa je na jednoj od parcela na Grahovu, koje su kao državne izdate u zakup, iskorišćena za uzgoj ljekovitog bilja.
„Prema našim informacijama, investitor na tome neće stati, već planira da dodatu vrijednost i veći profit ostvari kroz preradu bilja. A takav trend je cilj Ministarstva, kako bi Crna Gora opet postala zemlja prepoznatljiva po uzgoju i izvozu kvalitetnog ljekovitog bilja, ali i po proizvodnji eteričnih ulja i drugih proizvoda, koji bi mogli da budu crnogorski izvozni brend“, saopštila je Krstić.
Prema njenim riječima, osim podrške podizanju novih zasada, proizvođači koji žele da prerađuju ljekovito bilje imaju podršku i kroz agrobudžetsku liniju za investicije za preradu na porodičnim gazdinstvima.
„Već nakon predaje zahtjeva za podršku proljećnjoj sjetvi, izbili su na površinu nedostaci na čijem rješavanju će raditi Ministarstvo u cilju daljeg razvoja oblasti proizvodnje. Zainteresovani proizvođači imali su problema sa nabavkom sjemenskog i sadnog materijala“, rekla je Krstić.
Uglavnom su, kako je dodala, koristili uvozno sjeme, koje narušava reputaciju crnogorskog pelina, takozvanog uskolisnog, koji je, kako brojni nalazi ukazuju, mnogo kvalitetniji i veoma tražen na izvoznim tržištima.
Taj kvalitet je jedan od razloga što Crna Gora nikada nije imala problema sa plasmanom ljekovitog bilja van njenih granica.
„Očekujemo, već od sljedeće godine, da će rasadničari prilagoditi, da će prestruktuirati svoju proizvodnju i ponuditi nedostajući, autohtoni sadni materijal“, kazala je Krstić.
U Ministarstvu poljoprivrede, prema njenim riječima, već sada razmišljaju da kao moguća rješenja u Agrobudžetu za narednu godinu, budu podrška za rasadničku proizvodnju autohtonog sadnog materijala, kao i da se eventualno utvrdi prelazni period u kojem će se za podršku podizanju zasada prihvatati zahtjevi bez računa i precizno definisati količine.
Crna Gora je izuzetno bogata florom, što je uslovljeno geografskim položajem, orografsko – klimatskim karakteristikama, hidrografskom mrežom i geološkim i pedološkim sastavom.
„U Crnoj Gori, na 0,01 odsto ukupne površine svjetskog kopna, raspolažemo sa 1,2 procenta ukupne svjetske flore pa smo po broju vrsta po jedinici površine prvi u Evropi“, navela je Krstić.
U Evropi je zastupljeno oko 12 hiljada vrsta biljaka od čega na Balkanskom poluostrvu oko 6,7 hiljada. Smatra se da od 3,2 hiljade vrsta na teritoriji Crne Gore, 400 pripada ljekovitom bilju.
„Kada govorimo o bogatstvu samoniklog bilja i mogućnostima za njihov plantažni uzgoj i preradu, apelujemo ponovo na nesavjesne sakupljače bilja na terenu da ne budu sebični i lijeni, već da razmišljaju o pokoljenjima. Da bi ubrali ljekoviti dio biljke ne moraju iščupati biljku iz korijena, ili na primjer šumsku borovnicu brati češljevima“, poručila je Krstić.
