Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • PRIJETI ISTREBLJENJE: Agencija traži zabranu sakupljanja pečurke blagve, a da se bakrenjak zakonom zaštiti

PRIJETI ISTREBLJENJE: Agencija traži zabranu sakupljanja pečurke blagve, a da se bakrenjak zakonom zaštiti

0508blagva1
M
inistarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredinu, zatražili su za područje sjevera zabranu sakupljanja pečurke blagve(Amanita caesarea) budući da toj vrsti gljive prijeti istrebljenje. Zabrana bi trebalo da se odnosi na kanjon rijeke Mrtvice, gdje je ta pečurka najzastupljenija.

PRIJETI ISTREBLJENJE: Agencija traži zabranu sakupljanja pečurke blagve, a da se bakrenjak zakonom zaštiti
Portal AnalitikaIzvor

To je prvi put u posljednje tri decenije da neki državni organ zatraži zabranu zabranu sakupljanja pečuraka. Istovremeno, Agencija je zatražila da se pečurka bakrenjak (Chroogomphus helveticus) zakonom zaštiti.

0508bakrenjak300U Izvještaju o stanju životne sredine za prošlu godinu, konstatuje se da kada je u pitanju kanjon rijeke Mrtvice, fragmentacija ili gubitak staništa uzrokovan ljudskom djelatnošću kroz sječu šuma, intenzivnu urbanizaciju, agrarizaciju, šumske požare ima uticaja na gljive u ovom području.

U Izvještaju se, zbog navedenog, traži izrada plana upravljanja za indikatorske vrste gljiva, kao i zabrana sakupljanja blagve i zakonsku zaštitu bakrenjaka.

Blagva je izuzetno rijetka, jestiva pečurka crvenkaste boje. Uz vrganj i lisičarku, cijenjena  je izuzetno među sakupljačima gljiva. Poznata pod imenom jajčara, zbog oblika prije nego što se klobuk otvori. Potuno bijela sa žutim jezgrom, podsjeća oblikom i veličinom na kokošije jaje.

Vrlo je rijetka u Evropi, zbog čega je nazvana carskom gljivom, prema legendi da su u starom Rimu samo pripadnici visokog plemstva imali čast da ovu pečurku beru i jedu. U Crnoj Gori raste na sunčanim proplancima, brezovoj i bukovoj šumi. Veoma liči na otrovnu gljivu muharu. Poznata je po periodičnosti rasta, od pet do sedam godina, kada se blagva može naći u većim količinama. U Crnoj Gori najzastupljenija je bila u kanjonu Mrtvice gdje se mogla naći u većim količinama.

P.ZEČEVIĆ

Portal Analitika