Podgorica, Bijelo Polje, Pljevlja, Herceg Novi, Bar i Kolašin su gradovi u kojima živi 350.000 stanovnika, i u kojima se ne još zna kakav će biti politički epilog.
- To je, blago rečeno, neozbiljan odnos političkih elita koje su se same kandidovale da vrše vlast na lokalnom nivou, a koje očigledno nijesu sposobne da dođu do rješenja u smislu konstituisanja vlasti – smatra Marić.
On dodaje da se kao bitno pitanje, nakon ovakvog iskustva, nameću zakonske odredbe, „konkretno Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o Glavnom gradu“.
- Definitivno, ta rješenja nijesu svrsishodna, nijesu cjelovita, postoje brojne praznine. Sada vidimo da, praktično, treba da čekamo pola godine da bi se u rješenje problema uključila Vlada, što je samo jedno, krajnje rješenje. Dakle, ovako kako sada stvari stoje, jasno je da imamo problem sa izbornim sistemom.
Upravo zbog zakonskih rješenja, situacija u Glavnom gradu je zamršena i kada je riječ o tome ko vrši funkciju gradonačelnika do izbora novog. Da je bilo koja druga opština po srijedi, to bi radio zamjenik, ali Zakon o Glavnom gradu nalaže drugačije.
- Zakon o Glavnom gradu, kao neka vrsta lex specialis-a, u potpunosti ostavlja grad bez izvršne vlasti, jer onemogućava gradonačelniku i zamjeniku da vrše tu funkciju. S druge strane, zakon nije riješio situaciju do kraja, nije odredio ko će vršiti vlast. U nekom širem tumačenju, dolazi se do mogućnosti da to radi u tehničkom smislu gradska administracija na čelu s glavnim administratorom i to je jedno od mogućih rješenja. U svakom slučaju radi se o velikoj neizvjesnosti - kaže Marić.
Podgorički radio podsjeća da je stav Ministarstva unutrašnjih poslova o tome ko vrši funkciju izvršnog organa do izbora novog gradonačelnika, u slučaju kada je gradonačelniku Glavnog grada prestao mandat po sili zakona, utemeljeno je na rješenjima iz Zakona o Glavnom gradu i Zakona o lokalnoj samoupravi, i nije motivisano željom da se zaštite politički interesi bilo koje političke partije.
