“U prvih pet mjeseci 2014. godine u odnosu na isti period prošle godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manji je za 1,18 odsto (ili za 1,91 miliona eura), dok je izvoz veći za 18,34 odsto (ili za 3.440.093 eura). Poljoprivredni proizvodi učestvuju sa 24,31 odsto u ukupnom uvozu, odnosno sa 18,76 odsto u ukupnom izvozu”, istakao je Ivanović na konferenciji za novinare
Rast proizvodnje i izvoza hrane: U maju mjesecu došlo je do povećanja izvoza poljoprivrednih proizvoda za 7.135.318 eura, u odnosu na prethodna četiri mjeseca. Povećanje izvoza ostvareno je kod proizvoda koji zauzimaju značajno mjesto u izvozu: vino (rast 23,0%), pivo (rast 6,6%), sušeno meso i prerađevine od mesa (rast 20,0%). Istovremeno, u odnosu na isti period prošle godine, došlo je do značajnijeg pada u izvozu duvana i prerađevina od duvana (1,1 milion eura) i ostalih alkoholnih pića (rakije i dr.) za 367.862 eura.
“U strukturi proizvoda kod kojih je došlo do smanjenja, odnosno povećanja, vrijednosti uvoza u poređenju sa prethodnim godinama, uočljiv je pad uvoza živih životinja, svježe ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, gaziranih bezalkoholnih pića, kao i proizvoda od duvana. Istovremeno, raste uvoz svježeg mesa, živog drveća i tzv. raznih proizvoda za ishranu (razni sosovi, sladoledi, koncentrati za upotrebu u domaćinstvima i dr.). Struktura proizvoda koji se pretežno uvoze ista je već godinama. To su, prije svega, svježe svinjsko meso, gazirana pića, mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi na bazi žitarica (tostovi, čajna peciva i dr.), proizvodi mlinske industrije i tzv. razni proizvodi za ishranu”, poručio je Ivanović.
Kada je u pitanju izvoz ukoliko se uporedi struktura proizvoda koji se pretežno izvoze, uočljivo je da su vino i prerađeni proizvodi od mesa u posljednjih nekoliko godina najzančajniji izvozni proizvodi. Takođe, u posljednje dvije godine došlo je do značajnog povećanja izvoza proizvoda od duvana, a u prvih pet mjeseci ove godine bilježi se i rast izvoza povrća i voća, ljekovitog bilja, masnoća i ulja od biljnog porijekla, kao i proizvoda od kakaa u odnosu na isti period prošle godine.
Glavni partneri, u uvozu i izvozu su i dalje zemlje CEFTA-a i EU. Uvoz iz Srbije ostao je na istom nivou, uprkos vanrednoj situaciji prouzrkovanoj poplavama. Nisu zabilježene značajnije fluktuacije u izvozu.
Veći otkup mlijeka: Od početka godine otkupljeno je preko 14 miliona litara sirovog mlijeka i isplaćeno 1,1 milion eura premija. U odnosu na uporedni period prošle godine (januar-jul 2013. godine), otkup mlijeka je veći za oko 400.000 l. Broj kooperanata koji su predali mlijeko u julu ove godine veći je za 190 u odnosu na jul 2013. godine.
Oko 35 odsto otkupljenog mlijeka u prvih šest mjeseci 2014. godine je mlijeko ekstra i prve klase po oba parametra (broj somatskih ćelija i broj mikroorganizama u ml mlijeka). Hemijski kvalitet otkupljenog mlijeka u Crnoj Gori je veoma dobar i u skladu je sa EU kriterijumima. Međutim, kao što stalno ponavljamo, higijenski kvalitet sirovog mlijeka mora biti značajno unaprijeđen, posebno kada se radi o broju mikroorganizama. Higijenski kvalitet mlijeka u prvih šest mjeseci 2014. godine je na nivou ukupnog prosjeka 2013. godine (tabele 2 i 3). Međutim, kako uglavnom tokom ljetnjih mjeseci broj mikroorganizama raste, može se desiti da na godišnjem nivou bude manji nego 2013. godine.
“Razumijemo da nije moguće odjednom napraviti značajne razlike u kvalitetu mlijeka, ali proizvođači mlijeka moraju ozbiljnije shvatiti naše pozive i unaprijediti kvalitet svog proizvoda”, napominje Ivanović.
Unaprjeđenje kvaliteta mlijeka: Ministarstvo poljoprivrede je uz podršku TAIEX eksperta, počelo aktivnosti na izradi Pravilnika o kvalitetu sirovog mlijeka. Ovim pravilnikom će, između ostalog, biti postavljeni strožiji kriterijumi za broj mikroorganizama u ml mlijeka nego oni koji su bili propisani pravilnikom koji je trenutno na snazi, a koji je iz 2002 godine. Razumijevajući nivo razvoja i karakteristike stočarstva u Crnoj Gori, novim pravilnikom neće odmah biti postavljen kriterijum od 100.000 mikroorganizama u ml mlijeka kao što je u skladu sa EU regulativom, ali će, svakako, biti znatno strožiji nego trenutni.
“Danom pristupanja biće preuzeti evropski kriterijumi za higijenski kvalitet mlijeka. Takođe, pravilnikom će biti izvršeno klasiranje mlijeka u skladu sa novim kriterijumima. Ubrzo će biti spreman prvi nacrt pravilnika koji će biti diskutovan sa zainteresovanim stranama, zaključio je Ivanović.
P.Z.
