Obračun Fiskalnog savjeta je, međutim drugačiji, i prema tim podacima, javni dug je već na kraju juna dostigao 21,2 milijarde eura, odnosno 66 odsto BDP-a.
Zakonske granice i evropske i domaće (učešće javnog duga od 60, odnosno 45 odsto BDP-a) svakako su odavno probijene, ali ekonomisti kažu da je da je tempo zaduživanja i dalje “podnošljiv”, te nema govora da bi Srbija mogla bankrotirati.
Srbija nije kandidat za bankrot, rekao je Tanjugu ekonomista Ivan Nikolić začuđen kako je to pitanje uopšte nametnuto javnosti.
- Mjereno udjelom duga u BDP-u nismo ništa gori od susjednih zemalja, a u Hrvatskoj ili Sloveniji, recimo, niko ne govori o bankrotstvu - precizira on.
Objašnjava da je spoljni dug mnogo bitniji pokazatelj od javnog, kada je riječ o bankrotu, jer se zaduženost mjeri u stranoj valuti. Čak i tu je, kaže, Srbija na granici visoke zaduženosti, odnosno zadužena je umjereno sa udjelom spoljnog duga u BDP-u od oko 80 odsto.
- Pitanje bankrota namjetnuto je kako bi se lakše prihvatile teške mjere štednje koje slijede. Čak i najnovije procjene svjetskih agencija, koje porede zemlje, kao potencijalne kandidate za bankrot navode BiH i kao blaže potencijalnu Hrvatsku. Srbije tu nema - kazao je Nikolić.
Svi u regionu su, prema njegovim riječima, manje-više na istim mukama, a posebno zemlje bivše SFRJ.
Slovenija, Hrvatska, pa čak i Crna Gora su, kaže Nikolić, daleko zaduženije od Srbije i to u većim iznosima, i u udjelu u BDP-u.
Srbija ima konzervativniji obračun javnog duga, rekao je sagovornik Tanjuga, uz opasku da će, kad te zemlje pređu na naš sistem obračuna već u septembru, njihovi podaci biti još lošiji.
