„Svi smo skloni da kritikujemo odnos zdravstvenog radnika prema pacijentu, često generalizujući pojedine rijetke slučajeve, ne pitajući se kakav je upravo socio-ekonomski status onog ko treba da pruži zdravstvenu uslugu. Da bi neko ko pruža zdravstvenu uslugu to uradio kako se od njega očekuje, mora i on biti zdrav u svakom pogledu. A zdravlje je i po definiciji SZO i psihičko, i fizičko, i socijalno blagostanje“, podsjeća, u saopštenju, poslanik SNP-a Radosav Nišavić.
Nišavić, i sam ljekar, pita kako od nekog očekivati ljubaznost na poslu kada je on opterećen lošim materijalnim statusom, sa kojim ne može obezbijediti svoje osnovne socio-ekonomske potrebe.
„Veliki broj zaposlenih u zdravstvu nema riješeno stambeno pitanje, što je jedan od najznačajnijih problema svakog zaposlenog. Rad zdravstvenih radnika zadnjih godina odvija se zahvaljujući više njihovom entuzijazmu i njihovoj humanosti, svjesni da su odabirom svoje profesije preuzeli na sebe tu odgovornost“, tvrdi Nišavić.
Kada iskazujemo nezadovoljstvo prema zdravstvenim radnicima, kaže on, pozivamo se na Hipokratovu zakletvu, ne znajući da u toj istoj zakletvi stoji da ljekar, da bi odgovorio svom zadatku, u potpunosti mora biti materijalno nezavisan.
„Naše nezadovoljstvo zbog velikih gužvi u čekaonicama zdravstvenih ustanova, zbog višemjesečnog čekanja na specijalističke preglede, ne treba usmjeravati prema zdravstvenim radnicima jer za to nijesu krivi, već prema sistemu koji to opredjeljuje, zbog manjkavosti koje su proizašle iz dosadašnjeg sistema, počev od primarnog nivoa - izabranog ljekara, do tercijalnog nivoa“, tvrde iz SNP-a.
Zdravstvena zaštita je jedna od najznačajnijih djelatnosti svakog društva, te da bi ona funkcionisala kako treba, potrebna je veća briga i odgovornost države, zaključuje se u saopštenju SNP-a.
