Najmodernija tehnologija poznata čovjeku pomogla je u rješavanju jednog dijela misterija vezanih za ovaj drevni spomenik. Otkriveno je 15 do sada nepoznatih spomenika koji bi mogli pomoći u shvatanju i otkrivanju misterija vezanog uz funkciju Stounhendža.
Jedan od istraživača koji je učestvovao u ovom pronalasku tvrdi kako bi uskoro mogli dokazati da se prije više od 4.000 godina Stounhendž nalazio u središtu jedne od najprometnijih ruta selidbe stanovništva, piše Daily mail.
Arheolog sa Univerziteta u Birminghamu, Vinc Gafni, uvjeren je kako su na tragu otkrića misterija. Pronašli su dokaze koji povezuju 15 neobjašnjenih spomenika i predmeta u okolini Stounhendža koji bi mogli pomoći u objašnjavanju njegove prave funkcije. Svi pronađeni spomenici se nalaze ispod zemlje.
Njihovo je istraživanje započelo 2009. godine. Geofizičari su po prvi put upotrijebili magnetske senzore koji mjere strukturu tla te otkrili tragove drevnih gradova upoređujući snimke koje su pokazale varijacije u Zemljinom magnetskom polju na prostoru koje okružuje ovaj misteriozan spomenik.
Arheolog Gafni vjeruje da Stounhendž nije bio izolovan spomenik već s ostalima čini jednu veću cjelinu.
Dokumenti iskopavanja oko spomenika iz 1620. godine otkrili su kravlje lobanje i spanjeni ugalj u samom središtu spomenika. A analiza tla navela je istraživače na zaključak da je Stounhendž izrađen 2.600 godine prije nove ere.
2003. godine, arheolog Mike Parker Pearson utvrdio je da su radnici koji su izradili Stounhendž živjeli u obližnjim selima, a ispostavilo se i da je središnji krug spomenika zapravo služio kao groblje, ali i vjerski spomenik.
U najnovijoj studiji istraživači su otkrili sasvim novu dimenziju ovog spomenika. Središte istraživanja bio je Stounhendž, no svoju su analizu proširili na površinu od tri kilometara oko samog središta spomenika koju su nazvali Curkus.
Pronađene su i dva velika udubljenja za koje se vjeruje kako su omogućavale ljudima da se kreću u smjeru sjever-jug.
- Svakako je bio jedna vrsta markera koji je omogućavao ljudima snalaženje u prostoru - objasnio je profesor Gafni.
Osim što je služio ljudima kao prolaz, služio je i kao spomenik, prema proračunima kroz središte spomenika, za vrijeme ljetnog solsticija, prolaze sunčevi zraci. Lokacija gradnje bila je svakako dobro izračunata.
Gafni također dodaje da se u središtu spomenika palila vatra ne bi li bio vidljiv stanovništvu.
Slijede pomnije analize tla šireg podučja, a stručnjaci se nadaju kako bi razumjevanjem njegove okoline konačno mogli doći do odgovora kada je izgrađen i čemu je točno služio Stounhendž.
Dnevnik.hr
