Vidra živi ne samo na Skadarskom jezeru, već i na Šaskom, kao i rijeci Morači, u dijelu prema jezeru, i kako kaže mr Čeda Ivanović, kustos u zbirci sisara u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, ribari je ne vole jer se hrani ribom.
„Kao što ribari na moru ne vole delfine jer se hrane ribom, ni ribari na jezeru nisu baš naklonjeni vidri“, kaže Ivanović za Portal Analitika, napominjući da je vidra zaštićena životinja i da je štite brojne međunarodne konvencije i direktive.
„Moramo se potruditi da zaštitimo vidru koja je najbolji indikator čistih voda, jer tamo gdje nema vidre, ili potočne pastrmke, to znači da je voda počela da gubi kvalitet. Trebalo bi istražiti staništa vidre, jer je riječ o životinji koju prije desetak godina niste mogli vidjeti. Tek nakon toga mogli bi preciznije govoriti o rasprostranjenosti ove životinje kod nas“, kaže Ivanović.
Ona podsjeća da je prije dvadesetak godina, kada je počela da radi u Prirodnjačkom muzeju, pravo čudo bilo vidjeti vidru, a danas je, kaže, na sreću ona češće viđana. Što je uzrok tome, kolika je populacija vidre, to jedino mogu reći istraživanja, naglašava sagovornica Portala Analitika.
Podsjetimo, Agencija za zaštitu životne sredine zatražila je od nadležnih državnih organa dodatnu zaštitu vidre (Lutra lutra) na području Skadarskog jezera, gdje je primijećeno njeno prisustvo.
Kad je riječ o vidri predlaže se unošenje u privredne i sportske ribolovne dozvole zabrane bacanja mreža i bubnjeva ispod mostova, u blizini kanala i na ušćima pritoka gdje je uočena vidra. Takođe, s obzirom da je vidra zakonom zaštićena, potrebno je i odrediti i precizirati kaznene mjere ukoliko se prekrši ova zabrana, navodi se u godišnjem Izvještaju o stanju životne sredine.
Evropska je vidra je životinja koja živi samotnjački i pretežno je aktivna noću. Najviše lovi u močvarnim vodama, gdje u potrazi za hranom prelazi velike udaljenosti. Tragovi vidre se najčešće nalaze u blatu kraj potoka i rijeka. Na tim je mjestima posebno ranjiva i često ulijeće u zamke koje su postavljene za druge životinje. Razlog usamljeničkom načinu života vidre potreba je za velikim životnim prostorom.
Vidra se prvenstveno hrani ribom. U lovu nije izbirljiva i lovi plijen koji najlakše može uhvatiti. Ipak, najomiljenija hrana su joj jegulje. Osim toga hrani se i rakovima, žabama i pticama. Vidre koje žive u blizini mora hrane se rakovima i raznim morskim ribama.
Vidra je pod vodom vrlo okretna. U vodi može izdržati vrlo dugo, a za hvatanje plijena služe joj oštri i snažni zubi. Vidra pliva spretno pa joj riba samo uz krajnji napor može pobjeći.
Ribe nakon duge potjere često natjera u travom obrastao tjesnac, napada ih odozdo i zatim zgrabi svojim snažnim čeljustima i oštrim zubima.
Mladunci vidre nauče da plivaju kada napune 12 nedjelja, kada im naraste vodootporno krzno.
