Devet godina nakon ubistva Slavoljuba Šćekića optuženi četvrti put izlaze pred sud

Visoki policijski funkcioner Slavoljub Šćekić brutalno je likvidiran 30. avgusta 2005. godine, nepun sat iza ponoći, na kućnom pragu, u podgoričkom naselju Tološi. Ubice su inspektoru u leđa ispalile 20 metaka, Šćekića je pogodilo 19.

Samo pola godine kasnije policija i tužilaštvo pohapsili su osumnjičene i saopštili da je slučaj potpuno rasvijetljen.

Danas je devet godina od zločina, optuženi još nijesu pravosnažno osuđeni. Četvrto suđenje u ovom predmetu zakazano je za 12. septembar u Apelacionom sudu. Tri presude su pale. Sve su bile osuđujuće, a okrivljeni su osuđeni na maksimalne zatvorske kazne. Prve dvije oborio je Apelacioni sud, a posljednju, koja je prošla kontrolu Apelacionog, u maju je ukinuo Vrhovni sud, zbog brojnih nezakonitosti u postupanju nižestepenih sudova.

Optuženi će se tako i četvrti put naći u sudnici, a na optuženičku klupu moraće i jedan od okrivljenih u ovom predmetu koji je u međuvremenu i “odležao” kaznu. Njemu je suđeno i presuđeno za “bombaške napade” na gradilište hotela “Splendid” koji su prethodili zločinu.

Optužnicom je prvo bilo obuhvaćeno devet osoba, ali je ona vremenom svedena na četvoricu i petog za “bombaške napade”.

U ovom predmetu, prvi put u crnogorskom pravosuđu, upotrijebljen je i institut zaštićenog svjedoka. Njegov iskaz - iako je on u međuvremenu izgubio status zaštićenog svjedoka i nestao iz Crne Gore - jedan je od temelja svih presuda. Sudeći prema stavu Vrhovnog suda u četvrtom procesu svjedočenje Zorana Vlaovića neće moći da se koristi. Iako se radilo o osobi koja je u više navrata osuđivana za teška krivična djela sud je prihvatio izjavu, a njen rezime je bio da mu se u zatvoru u Spužu, u trenutku slabosti, povjerio jedan od optuženih i detaljno mu ispričao i opisao kako i zašto su ubili Slavoljuba Šćekića?! Vlaović je to ispričao istražiteljima i zauzvrat je dobio slobodu i ušao u istoriju kao prvi crnogorski zaštićeni svjedok.

Biće neupotrebljivo i svjedočenje suvlasnika “Splendida” Žarka Radulovića koji je tokom istrage ispričao da iza “bombaških” napada na hotel, stoje Budvanin Saša Boreta i Barani Ljubo Bigović i Alan Kožar koji su na taj način pokušali da “reketiraju” investitore. Radulović je kasnije te iskaze povukao, ali ne i sud koji je na njima, takođe, temeljio presude. Vrhovni sud je i taj potez nižih sudova ocijenio nezakonitim.

Porodica Slavoljuba Šćekića nakon odluke Vrhovnog suda podnijela je krivičnu prijavu protiv tužioca u ovom predmetu i svih postupajućih sudija Višeg i Apelacionog suda. O toj prijavi još nije odlučeno.

Za ubistvo Slavoljuba Šćekića optuženi su Budvanin Saša Boreta, Baranin Ljubo Bigović, Beranac Milan Šćekić Čila i Podgoričanin Ljubo Vujadinović. Sve vrijeme suđenja oni negiraju da su učestvovali u ovom zločinu.

Prema oborenim presudama, Boreta i Bigović organizovali su ubistvo Šćekića nakon što je on došao do dokaza da iza “bombaških” napada na gradilište hotela “Splendid” u Bečićima stoje njih dvojica. Optužnica Boretu tereti da je pokušao da reketira investitore hotela, odnosno da im za dva i po miliona eura proda kuću i dvorište svog rođaka uz imanje hotela.

Kada su investitori odbili Boretinu ponudu uslijedili su “bombaški” napadi. U ljeto 2005. godine tri puta su na gradilište “Splendida” postavljane snažne eksplozivne naprave. Baranin Alan Kožar je osuđen na šest godina i 10 mjeseci zatvora zbog tih napada.

Milan Šćekić – Čila je optužen da je plaćenik koji je ubio Šćekića, a Vujadinović da mu je bio pomagač.

Porodica Šćekić je uvjerena u krivicu optuženih, s tim što smatraju da se na optuženičkoj klupi morao naći još jedan Beranac, ali i, kako tvrde dvojica službenika ANB, koji su navodno bili uključeni u organizaciju zločina. Šćekići tvrde da znaju i ko je nalogodavac ubistva, odnosno, da to nijesu Boreta i Bigović, već jedna “izuzetno moćna osoba u Crnoj Gori”, po čijem nalogu su ova dvojica, kako vjeruju Šćekići, organizovali brutalnu likvidaciju.

Nemoć institucija da efikasno i do kraja dovedu istragu, da optužnicu utemelje na pravim dokazima i validnim iskazima svjedoka i da na temelju svega toga u razumnom vremenu donesu neupitnu presudu i u ovom predmetu dovela je do toga da i kada jednog dana odluka sudova bude pravosnažna za javnost će biti neprihvatljiva. Kakva god da bude.

K. M. K.