ĐUROVIĆ: Crna Gora će biti pozitivno ocijenjena u izvještaju EK

1409gordanadjurovicok
P
redstojeći Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore biće mješavina dosadašnje politike podsticaja i novog pristupa umjerenijeg ohrabrivanja, ocijenila je profesorica Gordana Đurović.

Objavljeno: 14. 09. 2014 - 10:55 Promjenite veličinu teksta: A A A

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Aleksandar Andrija Pejović najavio da će Izvještaj Evropske komisije o napretku biti objavljan 8. oktobra. Đurović je, komentarišući očekivanja od Izvještaja i daljeg procesa pregovora, kazala da je zlatno doba proširenja okončano 2004. godine, čime je europragmatizam preuzeo mjesto euroentuzijazma.

„Zlatno doba proširenja okončano je 2004. godine, a poslije iskustava Rumunije, Bugarske, Hrvatske, ali i Islanda i Turske, kao i duboke ekonomske krize i sporog oporavka – prošao je i poslednji talas euroentuzijazma, i nastupila je faza europragmatizma i kontrole očekivanja sa obje strane“, rekla je Đurović agenciji MINA.

Ona je objasnila da ovogodišnji Izvještaj priprema postojeća EK, odnosno Direktorat za proširenje koji će se, kako je navela, ubuduće značajno transformisati. Stoga će, kako smatra Đurović, izvještaj biti mješoviti proizvod dosadašnje politike podsticaja i nove politike umjerenijeg ohrabrivanja, „koji se uvijek uredno upakuje u diplomatsku oblandu i adresira ne samo na Crnu Goru, već i na region“.

Đurović je podsjetila da se očekuje da od novembra novi komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju preuzme te poslove, što će, kako smatra, uticati na finalne ocjene u izvještaju.

„Najave da do jeseni 2019, u mandatu nove Komisije, neće biti proširenja Unije, te da će se ona više baviti sobom, odnosno integracijom u dubinu, a da će proširenje biti dio politike prema trećim zemljama i regionima, učiniće da se oštrica preporuka iz izvještaja malo ublaži“, ocijenila je Đurović.

Komentarišući ocjenu Centra za građansko obrazovanje da će ovogodišnji Izvještaj EK o napretku Crne Gore biti oštriji i konkretniji od prethodnih, Đurović je podsjetila da je oštrijih konotacija bilo i u izvještajima prethodnih godina.

„Sada je samo mehanizam monitoringa detaljniji, zbog detaljnih i ambiciozno postavljenih zadataka u akcionim planovima za poglavlja 23 i 24“, kazala je Đurović, dodajući da je, kao posljedica toga, moguće preciznije uočiti u kojoj fazi se zastalo sa ostvarivanjem neke preuzete obaveze, pa se, kako smatra, u tom smislu može govoriti o konkretnijim ocjenama.

Prema njenim riječima, kada finiš pristupne trke nije na vidiku, svakako da se tenzije prema zemljama kandidatima ne mogu držati visoko.

Politika kvalitet ispred brzine, kao nova radna temperatura proširenja, kako je navela, direktno utiče na očekivanja aspiranata za članstvo.

„Tako će i Zapadni Balkan, vraćen na poziciju susjednog regiona, racionalnije promišljati dalje korake, kao i to koliko je moguće investirati i šta je zaista moguće očekivati od evrointegracionog procesa zemlje u narednom srednjem roku.

„Za razliku od Komisije koja šalje ključne poruke u oblasti političkih kriterijuma, zemlje regiona, gotovo jednoglasno, šalju jasne poruke za snažniju ekonomsku podršku – brži ekonomski oporavak, rast, investicije i zapošljavanje“, ocijenila je Đurović.

Ona je, komentarišući oblasti kojima bi u Izvještaju mogla biti posvećena posebna pažnja, kazala da ispunjavanje pravnih i političkih kriterima pristupanja tradicionalno predstavlja veliki izazov za zemlje našeg regiona, pa je “rječnik Komisije sličan za sve zemlje regiona, kada su ovi aspekti Izvještaja u pitanju“.

Tu je, kako je navela, na prvom mjestu represivno djelovanje protiv svih oblika korupcije, čiji se negativni efekti prenose na sve sfere društva i usporavaju suštinske demokratske i ekonomske reforme.

Prema riječima Đurović, u samom izvještaju, Crna Gora će biti pozitivno ocjenjena u vezi sa dinamikom pristupnih pregovora i konstruktivnim pristupom svim regionalnim inicijativama.

Ona je objasnila da se same preporuke i ocjene mogu pojednostavljeno podjeliti na političke i ekonomske.

„U oblasti političkih odnosno institucionalnih izazova ponoviće se poznati zahtjevi za ispunjavanjem svih preuzetih obaveza u oblasti vladavine prava (reforma pravosuđa, antikorupcija, fundamentalna prava, pravda, sloboda i bezbjednost), a apostrofiraće se i novi momenti vezani za izbor najviših funkcija u pravosuđu, izborno zakonodavstvo i samo povjerenje u izborni proces“, navela je Đurović.

Neizostavne su, kako je kazala, i ocjene o potrebi daljeg jačanja administrativnih kapaciteta.

„Kada je riječ o ekonomskim ocjenama, između ostalog, EK je najavila podršku za snažnije ekonomsko upravljanje u zemljama Zapadnog Balkana, kao i pomoć u pripremi instrumenata kao što su nacionalni programi strukturnih reformi i konkurentnosti (SCRP)“, kazala je Đurović.

Komisija će, smatra ona, pozvati zemlje Zapadnog Balkana da unaprijede svoje ekonomske politike i upravljanje kroz koordiniranu pripremu nacionalnih strategija ekonomskih reformi koje će se sastojati od dva elementa.

Prvi elemenat je, objasnila je Đurović, makroekonomski i fiskalni program, odnosno Pretpristupni ekonomski program koji pripremaju zemlje kandidati, dok je drugi SCRP dokument.

„SCRP se odnosi na program strukturnih reformi i konkurentnosti koji će se takođe pripremati godišnje i daće sažet prikaz prioritetnih reformi za narednu godinu“, objasnila je Đurović.

Prema njenim riječima, očekuje se da SCRP proces počne u januaru 2015. godine, i biće analiziran u kontekstu relevantnih struktura za praćenje primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Taj dokument, kako je navela, biće odgovor na ekonomske kriterijume pristupanja, posebno na komentare i sugestije date u Godišnjem izvještaju o napretku.

Đurović je podsjetila da su ograničenja bržeg ekonomskog oporavka, kako na strani eksterne tražnje, tako i u samom ekonomskom ambijentu u zemlji, bila su prisutna i u prethodnom izvještajnom periodu.

„Tako je smanjenje javne potrošnje, redukcija zapošljavanja i smanjenje budžeta za neke planirane investicione projekte, bilo razlog odlaganja realizacije jednog broja preuzetih obaveza“, pojasnila je Đurović, podsjećajući da su, sa druge strane, ostvarene i značajne budžetske uštede i povećani poreski prihodi.

Đurović je podsjetila da je Crna Gora poslije nešto više od dvije godine pristupnih pregovora, i dalje na čelu zapadnobalkanskog evropskog voza.

„Od četiri države kandidata, jedino je Crna Gora suštinski otvorila dijalog sa Evropskom unijom (EU) i ima i dalje ambiciozan plan za širenje pregovaračkog fronta“, navela je Đurović.

Četiri međuvaldine konferencije na nivou ministara i dvije na nivou zamjenika, 12 otvorenih i dva privremeno zatvorena poglavlja, predstavljaju, kako smatra, dobru dinamiku pregovora do sada.

„Slično kao i Hrvatska nakon tri godine pregovora, i Crna Gora planira otvoriti oko dvije trećine poglavlja do kraja godine, od koji su dva ključna, u smislu pregovaranja u dubinu, dok preostala poglavlja uglavnom nemaju mjerila za otvaranje“, poručila je Đurović.

Ona je ocijenila da ispunjavanje akcionih planova u poglavljima vladavine prava, kroz praćenje 85 tranzicionih mjerila, predstavlja veliki izazov za Crnu Goru.

„Stoga bi Crna Gora u narednoj fazi pregovora, morala razmisliti o jačoj informatičkoj podršci za pregovore, izradi posebnog softvera i umrežavanju institucija koje izvještavaju, kako bi se prevazišla ograničenja broja zaposlenih i vremena potrebnog za koordinaciju i izvještavanje“, kazala je Đurović.

Širenje pregovaračkog fronta, kako je rekla, ne znači istovremeno da će se ići u ispunjavanje kriterijuma koji podrazumijevaju veće investicije u ekonomiji i zaštiti životne sredine.

„Finansijski zahtjevna pregovaračka poglavlja, sa mjerilima za otvaranje pregovora, uz potrebu novog zapošljavanja i značajnija ulaganja u tehničku infrastrukturu, biće kasnije otvorena, što je u skladu sa postavljenim spoljnopolitičkim i razvojnim prioritetima“, ocijenila je Đurović.

Ona smatra da i izostanak stimulativne i zdrave regionalne konkurencije u pristupnim pregovorima, čini da ostvareni rezultati izgledaju još bolje.

(MINA)

Komentari: 0

Novi komentar