Eventualno parcijalno povećanje zarada za dio zaposlenih u javnom sektoru, ne bi bilo u skladu sa najvišim pravnim aktom države, ocijenili su sagovornici Portala Analitika.
Shodno Sporazumu o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore, dio javnog sektora - zdravstvo, prosvjeta i vojska - uputio je prije dva mjeseca Vladi zahtjev za povećanje zarada.
Sporazum koji su u decembru 2011. godine potpisali Vlada, Savez sindikata i Unija slobodnih sindikata, predviđa pregovore o povećanju zarada svim korisnicima budžeta, ukoliko se ostvari realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 odsto. Prema preliminarnim rezultatima MONSTAT-a za 2013. godinu ostvarena je stopa rasta BDP-a od 3,5 odsto, čime su se i definitivno stekli uslovi za otpočinjanje pregovora o uvećanju zarada.
Međutim, velikom dijelu zaposlenih koji nijesu sindikalno organizovani i koji nijesu članovi većih radničkih centrala uskraćena je svaka mogućnost da sjednu za pregovarački sto.
Povećanje zarada dijelu javnog sektora - diskriminacija: Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija (USDI) Veselin Vujanović, kazao je za Portal Analitika da bi eventualno parcijalno povećanje zarada pojedinim budžetskim korisnicima predstavljalo diskriminaciju i da bi dovelo u pitanje ustavnost jedne takve odluke.
- Svjesni smo da sindikati rade u interesu svojih članova i želimo uspjeh svima onima koji to rade na način koji je potpuno legitiman. Takođe, ukazujemo na činjenicu da nama kao Udruženom sindikatu državnih institucija nije nigdje dozvoljen pristup da učestvujemo u pregovorima za povećanje plate. Ako Vlada pozove i nas na pregovore, opet će ostati veliki broj ljudi - njih oko 20.000 - koji nijesu sindikalno organizovani i koji nijesu u poziciji da pregovaraju, što znači da oni neće dobiti mogućnost da im se poveća zarada. Ako se povećanje plata bude odnosilo na sve, nama će biti drago da učestvujemo u svim vrstama pregovora sa Vladom. Međutim, mislim da bi bilo nepravedno ukoliko dođe do parcijalnog povećavanja, jer bi se uvela neravnopravnost i nejadnakost, kaže Vujanović.On upozorava Vladu, da će tražiti od Ustavnog suda, preispitivanje eventualne odluke o povećanju zarada, ukoliko se ona ne ponese odgovorno i jednako prema svima.
- Ako dođe do povećanja plata dijelu korisnika, onda ćemo se obratiti Ustavnom sudu da vidimo da li je to legitimno. Svi smo jednaki pred Ustavom kad su u pitanju zarade. Nije to nikakva nadoknada koja nije zakonska, ili pak pomoć. Povećanjem zarada treba obuhvatiti sve - i preduzeća koja se finansiraju iz budžeta i preduzeća koja su u vlasništvu države, poručuje Vujanović.
Povećanje plata dijelu radnika je kršenje Ustava: Za profesora međunarodnog prava i bivšeg predsjednika Ustavnog suda Blagotu Mitrića, nedoumice nema – Vlada će, u tom slučaju, prekršiti najveći pravni akt ukoliko poveća zarade prosvjetarima, zdravstvenim radnicima i vojsci, a ignoriše ostale zaposlene koji su na budžetu.
- Jedno od najviših ustavnih načela u našem pravnom sistemu glasi - da su svi jednaki pred zakonom, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo. Prema tome, bilo koja mjera koja se odnosi na građane Crne Gore podrazuvmijeva da oni moraju biti jednako tretirani, odnosno da je država dužna da postupi prema svima jednako. Ukoliko Vlada bude povećavala plate, onda treba svima da poveća, a ako ne, onda da nikome ne povećava. Ukoliko bi povećala jednima, a drugima ne, onda je riječ o kršenju člana 17. Ustava Crne Gore, kazao je Mitrić za Portal Analitika.Vlada kaže da su plate ograničene fiskalnim pravilima: Iz Ministarstva finansija nijesu jasno precizirali da li može doći do povećanja plata jednom dijelu korisnika budžeta. Oni ističu da pitanje politike zarada mora biti u fokusu svih resornih ministarstava i dodaju da Ministarstvo finansija ima obavezu da budžetske korisnike upozna sa ograničenjima i fiskalnim pravilima koje definiše važeća regulativa, gdje se prije svega misli na Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i godišnje zakone o budžetu.
- Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koga je usvojio Parlament, definišu se nivoi tekućih izdataka koji ne mogu biti veći od tekućih prihoda i donacija. Istim zakonom se definiše i nivo javnog duga, odnosno numeričko organičenje, kao i neminovnost ozdravljenja budžeta kroz ostvarivanje ravnoteže prihoda i rashoda. Takođe, realni ekonomski potencijal države se mora uvažiti kod nivoa ukupne javne potrošnje, ali u uslovima ograničenih resursa svakako se mora poštovati princip pravednosti, što znači da ograničena materijalna dobra moramo trošiti na način koji neće ugroziti pojedine sektore, tj. strukture potrošnje, odnosno druge favorizovati, naglašavaju iz Ministarstva finansija.
Donošenje Zakona o zaradama rješava nedoumice: Sagovornici Portala Analitika su ipak jedinstveni u ocjeni da bi se donošenjem Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru riješili mnogi problemi i da bi se ispoštovali principi jednakosti i pravednosti prema svim radnicima.
- Rješenje jednog ovakvog problema bilo bi donošenje zakona o zaradama, gdje bi se svima zaposleni u državnoj administraciji usaglasile zarade i kretale se u skladu sa zakonom. Ovako nam ostaje da se nadamo da će Vlada prepoznati neku vrstu moralno-pravnog odnosa svih zaposlenih prema njoj kao pregovaraču i socijalnom partneru i da neće dozvoliti da njena odluka bude predmet rasprave na Ustavnom sudu i da bude oborena, napominje Veselin Vujanović.
Profesor Mitrić takođe smatra da se zarade moraju zakonski regulisati ukoliko želimo da budu jednake za sve. Treba donijeti neki propis, kaže on, a faktičko je pitanje da li će to biti zakon, odluka ili neki drugi pravni akt. Najprimjerenije bi bilo donijeti zakon, jer je zakon najviši akt poslije Ustava, navodi Mitrić.Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru će se, kako kažu iz Ministarstva finansija, u većoj mjeri realizovati prinicipi pravednosti, objektivnosti i transparentnosti u trošenju javnih sredstava, čime će se stvoriti pretpostavke za unapređenje životnog standarda svih zaposlenih u državnoj upravi. Prema programu rada Vlade, utvrđivanje prijedloga ovog zakona je planirano za IV kvartal tekuće godine navode iz ovog resornog ministarstva.
Sporazum Vlade i Sindikata suprotan Ustavu: Međutim, s pravom se postavlja pitanje da li će se prije donošenja pomenutoga zakona naći prihvatljivo rješenje za cjelokupan javni sektor, ili će pak Sporazum o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta ostati samo mrtvo slovo na papiru. Ukoliko ne dođe do povećanja, uprkos tome što su ispunjeni potrebni uslovi, Vlada će prekršiti sporazum iz 2011. godine. Međutim, kako kaže profesor Mitrić, i sam Sporazum koji je potpisan između Vlade sa jedne strane i Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata sa druge strane, je protivan Ustavu.
- Postoje dva vrhunska pravna načela koja i dan danas važe u međunarodnom i domaćem pravu. Jedno od njih je načelo distributivne pravde, koje kaže da je organ primjene prava, odnosno organ koji donosi odluke dužan da u jednakim situacijama jednako postupa. Prema tome, sporazum koji je potpisan sa nekim grupacijama da će njima povećati plate a ostalima neće, protivan je Ustavu i međunarodnom načelu distributivnosti. Međunarodna pravna načela imaju primat nad unutrašnjim pravom, tako da tu postoji dvostruki pravni osnov da se prema svima postupa jednako, poručuje Mitrić.
Ima li para u Budžetu za povećanje zarada: Upitani da li u budžetu postoje sredstva koja bi omogućila povećanje zarada, iz Ministarstva finansija napominju da imaju puno razumijevanje za sindikalne aktivnosti pojedinih sektora, ali da su isto tako prepoznali deficit budžeta koji se prenosi iz godine u godinu i koji generiše sve veći nivo javnog duga. Takođe, oni apeluju na veći stepen racionalnosti i korišćenje unutrašnjih rezervi svih sektora kako bi se pronašao prostor za veće nagrađivanje, posebno onih koji dominantno utiču na efikasnost i produktivnost rada.
- Ocjenjujemo da je trend osnovnih fiskalnih parametara dobar, što povećava izvjesnost naših očekivanja da će se, u skorijem roku, stvoriti prostor za resorna ministarstva i sindikate, odnosno kreirati realna osnova za povećanje zarada, zaključak je Ministarstva finansija.
Da li zaposleni u javnom sektoru i dalje treba da čekaju budžetski suficit da bi se povećale plate, pitaju su predstavnici sindikalnih centrala. Ipak, jedno je sigurno – Vlada će bez obzira na sve morati da poštuje Ustav i primijeni pravilo: Da svima iz državnog sektora poveća zarade ili nikome.
Nikola DRAGAŠ
