On je istakao da veliku ulogu u tome imaju, uz EU, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska investiciona banka. Uz finansijsku asistenciju, naglasio je, neophodna je i njihova ekspertska pomoć da se najracionalnije definišu dugoročni prioriteti od zajedničkog interesa.
“Veoma je važno da uz podršku EU zajednički koncipiramo strateški program većih investicija u regionalnu ‘’vezivnu’’, ‘’čvrstu’’ i ‘’meku’’ infrastrukturu, u transportu, energetici, informacionim tehnologijama, znanju… To će pospješiti kreiranje programa koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih. Takve zajedničke strategije omogućile bi ne samo skoriju izgradnju važnih putnih, željezničkih i energetskih koridora regionalnog i šireg značaja, nego i stabilan put za brži razvoj regiona i njegovu suštinsku evropeizaciju”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, za takav je pristup potrebna nova politička matrica EU kao lokomotive razvoja evropskog kontinenta, koja je najodgovornija za stabilnost i prosperitet svakog njegovog dijela, uključujući i najnerazvijenije.
“Ne očekujemo da neko iz Evrope uradi ono što moramo mi. Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investiture, ako naše države, svako u svojoj kući, sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočiti sa slabostima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike”, rekao je premijer.
Naglasio je da ne može Brisel umjesto nas otklanjati prepreke biznisu i da sami moramo stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća. Založio se za uspostavljanje nove kulture ponašanja administracije prema biznisu, ističući da ne može biti napretka sve dok kod ljudi preovlađuje osjećaj da je najbolji poslodavac država.
Istakao je da nova inicijativa Njemačke i EU prema zapadnom Balkanu daje nadu da će biti ostvaren cilj ove Konferencije da se region predstavi kao atraktivno mjesto za investiranje i da se kroz zajedničke prekogranične projekte otpočne sa bliskijom saradnjom na promociji regionalnog ekonomskog razvoja.
Podsjetio je da se region mukotrpno izvlači iz dvostruke recesije, da je ekonomija od početka ove godine suočena sa snažnim deflacionim pritiskom, te da su poplave u Srbiji, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj ostavile negativne posljedice. Bilo bi katastrofalno za socio-ekonomsku situaciju i za stabilnost, istakao je, da zapadni Balkan skrene u treću recesiju.
“Ne bi dobro bilo previdjeti ni sadašnji sociopolitički ambijent u kojem djeluju naše vlade. Utisak je da euroentuzijazam s kraja prošlog i početka ovog vijeka jenjava. Decidna poruka iz nove EK da u narednih pet godina nema proširenja nije stimulativna. Kod nas u Crnoj Gori dodatno i zbog odlaganja poziva za članstvo u NATO, pa se stvara utisak da se nalazimo u začaranom krugu”, upozorio je Đukanović i naglasio da EU ponekad, potencirajući pitanje vladavine prava, zanemaruje širi kontekst.
“Kao da se ne želi vidjeti da to nije autonoman problem. On je prevashodno posljedica viševjekovnog ekonomskog i demokratskog zaostajanja u razvoju”, istakao je premijer i zaključio da bez kvalitetne vladavine prava nedostaje investicija, a time i novih radnih mjesta, ali i to da bez razvoja i makar minimalne ponude rješenja za egzistencijalne problem nije jednostavno unapređivati vladavinu prava.
Istakao je da ekonomskog napretka i nove zaposlenosti ne može biti bez rješavanja uskih grla u infrastrukturi regiona, te da nijedna od država regiona to ne može riješiti sama, a evropski fondovi pomoći za rješavanje takvih problema namijenjeni su članicama EU.
“A naš put do tog statusa je usporen sa obrazloženjem koje potencira vladavinu prava. To je taj začarani krug iz kojeg moramo naći izlaz. Želim da bude jasno – ne mislim da izlaz treba tražiti u snižavanju kriterijuma u pogledu vladavine prava, demokratizacije društva, poštovanja ljudskih prava i ispunjavanja drugih političkih standard, već u izdašnijem investicionom okviru za region”, istakao je Đukanović.
Predsjednik Privrene Komore Crne Gore Velimir Mijušković ocijenio je da više nema dileme da EU regionalnoj saradnji daje status ključnog uslova za brži ekonomski razvoj.
„Regionalnoj saradnji pripada posebna važnost, bilo da je prepoznajemo kao faktor stabilizacije ili kao sredstvo jačanja naših evropskih integrativnih procesa. Ohrabruje opredjeljenje EK o novom načinu funkcionisanja zapadnobalkanskog investicionog okvira, kojim se predviđa višestruko uvećanje raspoloživih bespovratnih sredstava EU, koja će, zajedno sa kreditnim sredstvima međunarodnih finansijskih institucija pružiti podršku zajedničkim infrastrukturnim investicionim projektima na nivou regiona“, rekao je Mijušković.
On je ocijenio da EU raspolaže sa dovoljno instrumenata kojima može da podrži privredni oporavak zapadnog Balkana, ali je potrebno da se podigne nivo regionalne saradnje kroz usaglašeni okvir privrednih politika kao osnovni preduslov i instrument. Prednost bi, istakao je, bila u tome što bi cijela regija bila posmatrana kao jedno područje za ulaganje.
“To bi obezbijedilo dovoljan obim i stabilnost investicija i adekvatno korišćenje komparaticnih prednosti, koje svakako imamo”, smatra Mijušković.
Andreas Obersteller iz njemačkog Ministarstva za privredu i energiju ubijeđen je da je bliska saradnja ključ za dinamičniji ekonomski razvoj u regionu. On je ocijenio da u tom cilju, treba osnažiti industrijski sektor i razviti koherentnije industrijske politike.
„Vlade država regiona treba da se angažuju na razvoju prekogranične saradnje ako žele da stvore igrače za globalno tržište, a njemačka Vlada i njeni partneri će nastaviti da posvećuju veliki pažnju zapadnom Balkanu i pružaju potrebnu podršku“, poručio je Obersteller i podsjećajući na nedavno održanu konferenciju o zapadnom Balkanu u Berlinu, kazao da se sada govori o šansama u regionu, ne više o rizicima.
Prema njegovim riječima, mnoge zemlje regiona imaju potencijal za obnovljive izvore energije, a zapadni Balkan je uključen i u projeka južnog gasnog koridora. Druga ključna oblast za saradnju je logistika.
„Zapadni Balkan nas povezuje sa velikim tržištima kao što je tursko. Zemljama EU je neophodno povezivanje sa velikim tržištima“, rekao je Obersteller.
Predsjedavajući Istočnog odbora njemačke privrede Eckhard Cordes naveo je da je prekogranični dijalog prethodnih godna bio remećen, te da je prisustvo svih ministara u impresivan napredak I snažan signal o novoj ekonomskoj dinamici u region. Zemlje zapadnog Balkana, kako je naveo, interesantne su za investiranje, posebno usljed otvorene perspektive za članstvo u EU. Prema njegovim riječima, jedan od najkrupnijih izazova u regionu jeste obnavljanje regionalne infrastrukture, energetske i željezničke mreže, kao i velika stopa nezaposlenosti među mladima.
„Mladi ljudi u regionu nijesu manje inteligentni niti manje krativni od svojih vršnjaka u Njemačkoj. Potrebno je samo da aktiviramo njihov potencijal“, poručio je Cordes.
J.R.
