Društvo

DROBNJAK: Upotreba rodno neosjetljivog jezika je diskriminacija i treba je kazniti

oknada1
“Upotreba rodno neosjetljivog jezika je diskriminacija i mislim da onaj ko doprinosi širenju stereotipa i diskriminacije, mora biti kažnjen. Ja nemam problem da kažem da je to pravedno.  Suština izmjena Zakona o rodnoj ravnopravnosti jeste da se poboljša njegova primjena inkorporacijom kaznenih odredbi.  Skupštinski  Odbor za rodnu ravnopravnost uradio je dva istraživanja, 2010. i 2013.  o primjeni Zakona, koji je usvojen 2007. godine, i došli smo do zaključka da ona nije na zadovoljavajućem nivou, pri čemu je najznačajnija  primjedba  bila – izostanak kaznenih odredbi”, kazala je za Portal Analitika Nada Drobnjak, predsjednica Odbora.

DROBNJAK: Upotreba rodno neosjetljivog jezika je diskriminacija i treba je kazniti
Portal AnalitikaIzvor

Ona smatra da je uvođenje kaznene politike za nepoštovanje odredbi Zakona i za privatne preduzetnike, a  ne samo za institucije, kako predviđa aktuelno rješenje  – najveći doprinos planiranih izmjena.

“To je najveći doprinos planiranih izmjena. Baš bih voljela da vidim ko će biti protiv toga da se sankcioniše diskriminacija, jer ovdje je riječ upravo o tome – o sankcionisanju diskriminacije”, kaže Drobnjak, odgovarajući na pitanje da li očekuje i usvajanje izmjena Zakona kada se one nađu pred crnogorskim poslanicima.

Ministarstvo za ljudska prava pripremilo je izmjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti kojima se predviđaju enormne kazne, od 500 do čak 20 hiljada eura, u slučaju njegovog kršenja. Posebne su kazne predviđene za preduzetnike i to u iznosu od 250 do 6.000 eura, ukoliko u svom radu ne koriste rodno osjetljiv jezik, „odnosno, u aktima o zasnivanju radnog odnosa, ugovoru o radu, aktima o izboru, imenovanju i postavljanju i postavjenju, sve nazive radnih mjesta, zanimanja, zvanja i funkcija ne izražava u prirodnom rodu lica na koje se kati odnose“.

Drobnjak  je uvjerena da je riječ o procesu i da će se planirane odredbe usvojiti, čemu se, dodaje, veoma raduje.

“Bilo je komentara u javnosti i kada je pripreman aktuelni zakon, a toliko se toga ipak promijenilo od 2006, kada smo počeli da govorimo o tome, do danas. Kada je rođena ideja, kao i sada, bilo je onih koji su smatrali da je to glupost.”

Drobnjak primjećuje da su najviše kontroverzi u javnosti izazvale upravo predložene oštre kaznene mjere, ali objašnjava da se Zakon  ne bavi samo rodno osjetljivim jezikom, već da ima i drugih izmjena.

“Izmjene Zakona i njihove efekte treba treba gledati u cjelini. Uostalom, kada se govori o kaznama, ne mogu se posmatrati samo one najviše. Uostalom, mi ne koristimo jezik dovoljno, u svim njegovim sfumaturama, ne koristimo naše veliko jezičko bogatstvo, sposobno da izrazi suštinu, koja je bitna za suzbijanje neravnopravnosti, diskriminacije i stereotipa.”

Sagovornica Portala Analitika kaže da očekuje da će sve ići planiranim tokom te da, imajući u vidu  uobičajene dinamike, usvajanje izmjena Zakona treba očekivati za oko pola godine.

Portal Analitika