Na pojedinim lokacijma u Radovićima i Gornjem Grblju se ipak plod održao, ali to neće biti dovoljna količina da bi se moglo govoriti o proizvodnji maslinovog ulja.
Razlozi lošeg roda maslina su nepovoljne vremenske prilike, napad štetočina i muva, kazala je Đukićeva i dodala da su se maslinari nadali mnogo boljem rodu.
Prema popisu još iz 1992. godine, u Boki Kotorskoj je bilo oko 150 hiljada stabala maslina, a od toga preko 90 hiljada stabala na Luštici.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje koliko je stabala maslina uništeno, koliko je otuđeno, i koliko je uopšte novih nasada, kazala je Đukićeva.
Poznato je da se preko Udruženja maslinara posadilo preko 15 hiljada stabala, revitalizovalo sigurno više od deset hiljada, ali tačnih podataka nema, zato što sadnja i revitalizacija ne prate zahtjeve maslinara prema Ministarstvu poljoprivrede za nadoknadu sredstava.
Ono što se sa sigurnošću može tvrditi, kaže Đukićeva, je da se ljudi vraćaju maslinarstvu i da rade naročito mlađi ljudi, pa sve ono što je ranije bila zapuštena šuma sada su lijepi i uređeni maslinjaci. Posebno su očigledni mladi zasadi u Kavču i u Gornjem Grblju, gdje je ovog proljeća zasađeno više od dvije hiljade sadnica masline a isto tako i u hercegnovskoj opštini.
Sve su to pozitivni primjeri, ali kada je u pitanju podrška resornog Ministarstva i zakonske odredbe, tu smo još uvijek na početku, kazala je Đukićeva.
Udruženje maslinara Boke je ovih dana angažovano u pripremi normativnih akata za osnivanje Nacionalnog udruženja maslinara Crne Gore.
Na nedavnom sastanku u Skupštini Crne Gore, na poziv Odbora za turizam i poljoprivredu bilo je riječi o prijedlogu Zakona o maslinarstvu koji je vraćen na reviziju predlagaču, tj Ministarstvu poljoprivrede.
„Pokušaćemo, da naslov zakona o maslinarstvu zaista odgovara i sadržaju, baš kao što insistiramo da i deklaracija na flaši maslinovog ulja odgovara sadržaju te boce“, zaključila je Đukićeva.
Skala radio
