Kisindžer je bio bijesan zbog odluke Kube da 1976. vojno interveniše u Angoli i razmišljao je da pribjegne odmazdi ukoliko kubanski snage budu upućene na bilo koje drugo mjesto u Africi.
BBC navodi da informacija dolazi iz dokumenata Predsjedničke biblioteke Džeralda R. Forda, objelodanjenih na zahtjev Nacionalnog bezbjednosnog arhiva i pokazuju da je Kisindžer bio nestrpljiv u namjeri da SAD "ustanu" protiv Kube.
Dokumenata pokazuju da su američki zvaničnici osmislili plan da napadnu kubanske luke i vojne objekte, pored mjera koje je naredio Kisindžer da se razmjeste bataljoni marinaca američke mornarice iz vojne baze u zalivu Gvantanamo.
"Mislim da ćemo morati da razbijemo (Fidela) Kastra", rekao je Kisindžer predsjedniku Džeraldu Fordu na sastanku u Bijeloj kući, u februaru 1976. i dodao da bi predsjednik trebalo da odloži akciju do posle predsjedničkih izbora te godine u novembru. Ford mu je odgovorio da se slaže s planom napada na Kubu.
Ipak u planovima sačinjenim u Vašingtonu, razmotrene su bile i opcije kojima se upozoravalo da bi, bilo kakva vojna agresija od strane SAD na Kubi, mogla da dovede do direktnog sukoba sa SSSR-om.
"Okolnosti koje bi mogle da dovedu SAD do toga da se odluči za vojnu opciju protiv Kube trebalo bi da budu dovoljno ozbiljne i zahtjevale bi dalju pripremu za opšti (svjetski) rat, navedeno je u jednom od objelodanjenih dokumenta.
BBC podsjeća da je te 1976. u novembru na predsjedničkim izborima izabran Džimi Karter za novog predsjednika SAD-a i da se od Kisindžerovog plana odustalo.
