Nesigurnost, nepovjerljivost, nepouzdanost osnovne su karakteristike osoba koje se prijavljuju da učestvuju u ratovima u drugim državama kažu stručnjaci. Pored toga, kako dodaju, tokom odrastanja u svom okruženju nijesu imale ni pozitivne uzore identifikacije što kasnije, kako kažu, dovodi do toga da su podložne manipulaciji koja ih na kraju i vodi u tzv sveti rat. U posljednje vrijeme, učestvovanje u takvim aktivnostima postao je i posao.
“U odnosu na te prve tipove delikvencije u nekom širem smislu gdje su ti obrisi terorističkih aktivnosti posebno opasni za cijelu planetu jeste da oni sve više poprimaju obrise transnacionalnog kriminaliteta jer sve više imamo upravo plaćenika, krimalaca od karijere koji masovno idu na ratišta, ne iz patriotizma kao ovi prvi već da bi nezakonito sticali novac”, kazao je kriminolog Velimir Rakočević.
Zvanični podaci pokazuju da je od oktobra 2012. godine u Siriji na ratištu bilo 13 crnogorskih građana od kojih se deset vratilo, jedan je poginuo, dok su dva još uvijek tamo. Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, Mevludin Nuhodžić nedavno je rekao da se i na ukrajinskom ratištu nalaze dva građana Crne Gore.
“Veliki dio te populacije ima ideološke elemente, usađene od malena, zato je opasno kad u startu umjesto oficijalnih paralelne institucije preuzmu ulogu “edukacije” to može biti vrlo opasno jer se poremeti sistem vrijednosti. Ličnost još u ranim fazama dovode do nečega što zovemo ekstremni egocentrizam koji se manifestuje kroz isključivanje drugih i kroz nipodaštavanje svih vrijednosti na kojima počiva savremena civilizacija”, kaže Rakočević.
Nedavna analiza Radija Slobodna Evropa pokazuje da Bosna i Hercegovina prednjači po broju islamskih dobrovoljaca, zatim slijede Kosovo, Albanija i Makedonija. Jedan od faktora koji utiče na to da kosovari idu u rat u tuđinu je ekonomski, smatra kosovski sociolog Bardi Plakolji.
“Na Kosovu je stepen nezaposlenosti veoma visok, čak 45 odsto, visok je i nivo porodičnog nasilja, a veliki broj ljudi napušta škole. U vjeri sada vide jedini izlaz”, kaže kosovski sociolog Bardi Plakolji.
Kosovske vlasti su u protekla dva mjeseca sprovele akciju u kojoj je uhapšeno 43 ljudi uključujući i 14 imama. Oni su optuženi za terorizam i podsticanje na njega.
“Mozak im je ispran. Poznato mi je da su neki od njih zavisnici od narkotika i da im je učešće u ovakvim aktivnostima samo jedan vid bijega od stvarnosti. Generalizujući njihov profil ličnosti, zaključili smo da većina pripadnika ovih pokreta ima nizak stepen obrazovanja i kriminalni dosije – počevši od optužbi za krađu, pokušaj ubistva i slična terećenja”, kazao je ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi.
U policijskoj akciji u Bosni i Hercegovi početkom prošlog mjeseca uhapšeno je 16 osoba koje su osumnjičene između ostalog i za vrbovanje državljana te zemlje za odlazak u Siriju i Irak.
Zemlje regiona posebnu pažnju moraju usmjerite na dobrovoljce koji se vraćaju sa ratišta, napominje Rakočević.
“Najmanja situacija koja je za njega iritirajuća ona predstavlja za njega ubrzavajući faktor i on može od neke najmanje sitnice da ekspresivno reaguje. Te osobe treba staviti pod određeni sistem kontrole, odnosno nadzora kako bi se te aktivnosti navrijeme osujetile, one su bukvalno kao tempirana bomba”, kazao je Rakočević.
Nedavno je najavljeno i da će Crna Gora usvojiti zakon prema kojem će se pristupanje svojih državljana džihadističkim grupama, kao i regrutovanje i finansiranje ubuduće smatrati teškim krivičnim djelo.
(ATLAS TV)
