Predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev pozvao je sunarodnike da izađu na birališta "jer će ovi izbori odrediti budućnost Bugarske za mnoge (predstojeće) godine".
Bugarska, zemlja od 7,3 miliona stanovnika i gotovo sedam miliona s pravom glasa, najsiromašnija u EU, bori se s korupcijom i raširenim razočaranjem vladajućom elitom.
Prema istraživanjima javnog mnjenja predviđa se da će na izborima pobijediti partija desnog centra GERB koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov, ali najvjerovatnije neće imati apsolutnu većinu u parlamentu od 240 mesta.
Agencija AP ocjenjuje da bi taj 55-godišnji bugarski političar mogao da se suoči sa problemima u pokušaju da formira koalicionu vladu.
Njegovi glavni rivali su socijalisti i partija turske manjine DPS.
Prethodna vlada predvođena socijalistima podnijela je ostavku u julu, nakon godinu dana na vlasti, koja je bila obilježena protestima, problemima zbog poplava i teškom krizom bankarskog sektora.
Bugarska pripada NATO i EU, ali mnogi njeni građani osjećaju snažnu bliskost sa Rusijom, a velika zavisnost Sofije od ruskog gasa i nafte čini je ranjivom za političke pritiske Kremlja.
Slabom ekonomskom opravku sada prijeti i ruska zabrana uvoza hrane iz Evrope i velika kriza u četvrtoj po veličini bugarskoj banci.
Postoje bojazni da bi Bugarska mogla dodatno da bude ugrožena i ako se spor izmedju Zapada i Rusije zbog Ukrajine produži i tokom zime.
Zbog antimonopolističkih razloga, EU je izvršila pritisak na Bugarsku da se povuče iz projekta gasovoda Južni tok, što je dovelo do njegovog zaustavljanja. Projektom Južni tok predviđeno je da gas iz Rusije, zaobilazeći Ukrajinu, dođe do Jugoistočne i Srednje Evrope.
Borisov je naveo da bi jedino nastavio izgradnju gasovoda ukoliko EU to odobri, čemu se oštro protive socijalisti, koji žele da se taj projekat sprovede po svaku cijenu.
Mnogi Bugari podržavaju izgradnju Južnog toka, nadajući se novim radnim mjestima.
(b92.net)
