Za Crnu Goru je rečeno, kako prenosi Beta, da u pregovorima o članstvu s EU ima napretka u poglavljima "gdje su mali izazovi", ali ne i u onim krupnim pitanjima poput pravosuđa.
Razdvajanje države i politike su i dalje izazovi za Crnu Goru, a mediji i dalje trpe veliki pritisak, navodi se u godišnjem izvještaju.
Ministri EU i država Zapadnog Balkana će se u oktobru sastati s ciljem da razmotre mjere za izgradnju infrastrukture i opipljive poteze za poboljšanje ekonomsko-socijalne situacije balkanskih zemalja, a ukazano je i na predviđeni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda i ministara finansija regiona.
Srpska vlada je pohvaljena za uvodjenje tržišnih zakona, kao i mjere u cilju smanjivanja budžetskog deficita i duga, ali je predočeno da je nužno sprovesti strukturne reforme, posebno kad je riječ o javnim preduzećima koja se finansiraju iz budžeta.
Funkcioneri u Briselu su predočili i da su kritike Srbiji upućene na račun slabljenja slobode i nezavisnosti medija, sve veće autocenzure.
Naročito Nemačka, kako je objašnjeno, traži da se pitanje regionalne saradnje i postepenog sredjivanja odnosa s Kosovom, uz sugestiju da što pre treba otvoriti 35. poglavlje pregovora o članstvu sa Srbijom koje se tiče regionalne saradnje i veza s Kosovom.
Kada je u pitanju Kosovo u izveštaju se od vlasti u Prištini naročito traži da nastavi srđjivanje odnosa s Beogradom.
Za Makedoniju je rečeno da spor Skoplja i Atine i dalje ostaje nepremostiv problem, a ukazano je na nužnost da se u Makedoniji razdvoji srastanje države i stranaka na vlasti i kritikovani su napadi i pritisci na medije.
Rečeno je i da je u Bosni i Hercegovini veoma komplikovana situacija i da EU sad nastoji da u cilju pospešenja približavanja te zemlje Uniji ustanovi šta je to, kakva ravnoteža može da se uspostavi između uslova za evropsku integraciju i onoga što objektivno i realno jesu u stanju da sprovedu vlasti u BiH.
Odlazeći komesar za proširenje EU Štefan File rekao je, uoči objavljivanja izvještaja o napretku balkanskih zemalja da će se, osim napretka u najvažnijim poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i ekonomske stabilnosti i rasta zemalja kandidata, od novog Izvještaja kao jednog od važnih uslova uz napredak tražiti administrativne reforme i jačanje demokratskih institucija.
"Ove godine krećemo sa trećim stubom, a to su administrativne reforme i jačanje demokratskih institucija. Ovaj Izvještaj je naš doprinos vladama kako se boriti, ne samo sa zahtjevima proširenja, već i sa zahtjevima reformi. To je Izvještaj o tome kako navesti vlade tih zemalja da osiguraju da njihovi građani osjete koristi procesa proširenja, ne na kraju, već tokom cijelog procesa", istakao je File.
On je dodao da je prošlo pet godina u kojima je bilo važno vratiti povjerenje u proces proširenja.
"U narednih pet godina biće bitno održati proces proširenja važnim i doprinijeti izgradnji stabilnosti i sigurnosti našeg okruženja koje je više nego prije podložno raznim trvenjima i pritiscima", zaključio je File.
