Od 15.oktobra počeće prijave za treći ciklus Programa stručnog osposobljavanja. Samo na Univerzitetu Crne Gore, tokom studijske 2013/2014. godine, diplomu visokog obrazovanja na osnovnim studijama steklo je 1.918 osoba. Oni će u roku od mjesec dana imati pravo da izaberu poslodavca kod kojeg će obaviti pripravnički staž: devet mjeseci računaće se kao godina dana, koja ipak neće ući u radni staž. Nakon toga, regularno stiču pravo da polažu državni ispit.
Prošle godine je rađena anketa, na uzorku od 1.564 korisnika Programa, gdje je čak 90 odsto ispitanih bilo zadovoljno izborom poslodavca i firmom u kojoj su bili angažovani, dok su ostali imali primjedbe. Anketa je pokazala da bi 95 odsto ispitanika preporučilo Program stručnog osposobljavanja drugima. Nažalost, mnogi su nakon obavljenog pripravničkog - morali da se vrate kući.
Koordinatorka Stručnog osposobljavanja Mubera Kurpejović kaže za Portal Analitika da je zadovoljna Programom, te smatra da jednaku korist imaju poslodavci i visokoškolci.“Mladi imaju priliku za stručno osposobljavanje kod izabranog poslodavca za samostalno obavljanje poslova u struci, upoznavanje i prilagođavanje radnom ambijentu i mogućnosti da polažu stručni ispit, dok poslodavci imaju mogućnost da steknu uvid u kvalitet visokobrazovanog kadra sa stanovišta stečenih znanja i vještina tokom školovanja, zaposle polaznika i na taj način doprinesu da ovaj Program ima i svoju dodatnu vrijednost”, smatra Kurpejović.
Prema njenim riječima, članovi Koordinacionog tima će tokom trajanja Programa obilaziti poslodavce i korisnike kako bi na licu mjesta stekli uvid u kvalitet stručnog osposobljavanja.
Poslovne “cake” poslodavaca: Ideja stručnog osposobljavanja je, dakle, prihvaćena i zaživjela je. No, u praksi stvari su drukčije, jer poslodavci, čini se, najviše profitiraju. Devet mjeseci imaju mladu radnu snagu željnu dokazivanja, koju ne moraju da plate jer pripravničke plate obezbjeđuje država. Ali, ne samo to: poslodavci nemaju obavezu da pripravnike zaposle nakon završenog programa, pa mnogi odlučuju da, nakon devet mjeseci, posegnu za novim “besplatnim kontigentom” mladih i spremnih za rad visokoškolaca.
Ovog rizika svjesni su, kaže Kurpejović, i u Vladi. “Program ne smije da bude destimulativan za poslodavce u smislu da se pri zapošljavanju novog kadra oslanjaju isključivo na ovaj Program, već da i mimo Programa rade na stvaranju takvog poslovnog ambijenta u kojem će biti uslova za otvaranjem novih radnih mjesta”, dodaje Kurpejović za Portal Analitika.
Podaci iz prvog kruga Programa govore da je oko 30 odsto korisnika ipak nastavilo radni angažman. No, ako se uzme u obzir i da će nakon drugog ciklusa većina napustiti radna mjesta, mora se priznati - nije zanemarljiv broj ljudi koji se vraća na Biro rada, čekajući na neku novu šansu.
A prilika je sve manje, jer situacija na tržištu ne ide na ruku mladima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori je nezaposleno 31.599 lica. Sa fakultetskom diplomom njih 8.768 čeka na posao, kao i 224 magistra.
“Do 30 godina starosti nezaposleno je 12.327 lica. Od tog broja, sa visokom stručnom spremom je 5.874, a magistara 152”, kaže za Portal Analitika Danka Ćetković, portparol Zavoda za zapošljavanje.Zanimljiv je podatak i da je bez dana radnog staža 7.270 lica, od kojih opet sa fakultetom 3.584, a magistarskom diplomom – njih 67. Broj visokoškolaca koji nijesu odradili pripravnički staž ili stručno osposobljavanje je 2.799, a do sada za to nijesu imala priliku ni 112 magistara.
Problem zapošljavanja: Očito je da, uprkos praksi Programa stručnog osposobljavanja,problem zapošljavanja mladih se ne da tako lako riješiti.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kaže u razgovoru za Portal Analitika da je ideja da svršeni akademski građani odrade pripravnički staž na teret države dobra, ali je suština osposobljavanja mladih kadrova da se kroz upoznavanje sa jednom djelatnošću - tu i zadrže.
-Zapošljavanje mladih se ne riješava samo odrađivanjem pripravničkog staža, već stvaranjem stručnog kadra koji treba da radi u tim preduzećima, ili barem u grani privrede gdje su odradili pripravnički staž, smatra Lekić.Prema njegovim riječima, omogućavanje samo pripravničkog staža je trenutna briga za mlade kadrove.
-Očekivanja da će radnici, koji imaju još malo godina do penzije, davati pun doprinos razvitku preduzeća, puka je utopija. Stoga bi te radnike trebalo postepeno oslobađati radnih zadataka, prenoseći ih upravo na mlade kadrove, koji će ionako preuzeti te poslove, dodaje Lekić.
No, tržište se ne može ni regulisati kada je konstantan nesklad između ponude i potražnje. Upisna politika fakulteta je počela da se nedavno koriguje, jer je svima odveć jasno da toliki broj pravnika i ekonomista realno nema gdje da se zaposli, a pojedina radna mjesta ostaju prazna, ili se angažuju stručnjaci iz regiona, jer nemamo dovoljan broj mladih iz oblasti prirodnih nauka.
-Nesklad tražnje i ponude na tržistu rada je bolna tačka našeg društva. Politika upisa na fakultete i stalan pritisak na one koji teško mogu obezbjediti i zaposlenje u tom broju, ipak je problem koji država treba da uskladi sa realnim potrebama za radnom snagom, dodaje ekonomski analitičar u razgovoru za Portal Analitika.
Koordinatorka Programa Mubera Kurpejović kaže da ne treba izgubiti iz vida činjenicu da problem nezaposlenosti mladih nije crnogorski specifikum, već i bolna tačka velikog broja razvijenih evropskih zemalja.
-Nezaposlenost je problem sa kojim se susrijeće i veliki broj zemalja, bogatijih od Crne Gore. To je dijelom posljedica i ekonomske krize čije su posljedice rezultirale slabijim prilivom investicija i smanjenim brojem novih radnih mjesta. Nadamo se da je kriza iza nas i da će novi investicioni projekti i strana ulaganja doprinijeti da Crna Gora bude prepoznata kao zemlja prosperitetne ekonomije, optimistična je Kurpejović.Ali, da bi se investicije realizovale potreban je stručni kadar, kao i adekvatna ekonomska politika. Analitičar Siniša Lekić kaže da rješenja treba tražiti jedino - u otvaranju novih radnih mjesta, jer će se tako otvoriti mogućnosti investitorima ukoliko zaposle mlad kadar. Međutim, na buduće investicije ne treba gledati kao na jedino spasonosno rješenje.
-Naše strane investicije obično nijesu vezane za otvaranje novih radnih mjesta, posebno ne novih. Ministarstvo ekonomije treba da bude glavni pokretač otvaranja novih radnih mjesta sa stimulacijama onim preduzetnicima koji otvore ta radna mjesta, jer samo na taj način mogu se ostvariti pomaci na tom polju, smatra Lekić.
Uz to, situaciju dodatno otežava i činjenica da je državni sektor prebukiran, a Vlada ne daje dodatne napore da smanji broj zaposlenih za koji ne postoji realna potreba.- Nesklad državnog aparata i broja stanovnika je poznat, a država malo čini na smanjenju broja zaposlenih u javnoj službi. Često se dešava, posebno u lokalnoj upravi, da nakon smanjenja broja zaposlenih, kojima je isplaćena otpremnina, slijedi novo zapošljavanje koje vraća problem na početan nivo, dodaje Lekić.
I zaista, dok se upisna politika iz korjena ne promjeni, kao i navike mladih da ne čekaju zaposlenje i sanjaju o državnom poslu, priča o zapošljavanju biće kao vrzino kolo. Zadatak Vlade je da obezbijedi uslove u kojima će se visokoškolci dokazivati i raditi, a dok čekamo na famozne investicije, za početak bismo mogli da uradimo neke stvari koje su našoj moći, kao što je smanjenje državnog kadra i dodatna stimulacija poslodavaca da pruže mladima šansu.
Aleksandra STANKOVIĆ
