To je predviđeno Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, koji je Vlade utvrdila na današnjoj sjednici.
Generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-zaštitne poslove i nadzor u Ministarstvu unutrašnjih poslova Miloš Vukčević, kazao je da su tim Predlogom zakona uvedene neke nove vrste prekršaja.
„Kako je u međuvremenu od donošenja prvog Zakona do danas došlo do izmjena Krivičnog zakona to su se neka bića prekršaja našla u Krivičnom zakoniku kao krivična djela, a vodeći računa da se o jednoj istoj pravnoj stvari ne može dva puta suditi sada smo ih u tom dijelu brisali iz Zakona o javnom redu i miru, jer su svoja obilježja našli u Krivičnom zakoniku“, kazao je on nakon sjednice Vlade.
Vukčević je kazao da su uvedena nova bića prekršaja, kao što su nedolično ponašanje građanina u smislu da se vrijeđa javni moral građana .
On je izdvojio i kvalifikovai oblik prekršaja koji se, naveo je, pogrešno interpretira u dijelu javnosti.
„To je da, ukoliko počinilac prekršaja izvrši prekršaj a pri tom nosi masku, ili neki drugi predmet kojim može prikriti identitet, u tom slučaju biće taj njegov prekršaj okvalifikovan kao teži oblik i biće mu izrečena najstrožija kazna koja iznosi od 500 do 1,5 hiljada EUR, odnosno do 60 dana zatvora“, pojasnio je Vukčević.
Kako je precizirao, samo nošenje maske ili nekog drugog predmeta nije prekršaj, „ali ako počinilac počini prekršaj koristeći masku onda je to kvalifikovani prekršaj i time se kažnjava njegova namjera da prikrivanjem identiteta oteža otkrivanje i procesuiranje“.
Vukčević je rekao da se prilikom izricanja kazne vodilo računa o ekonomskoj situaciji u državi. „Gledali smo da kazne prilagodimo postojećoj sitruaviji i obezbijedimo ekonomičnost naplate“.
On je rekao da je Vlada usvojila i Predlog funkcionalne analize primjene postojećih mehanizama unutrašnje kontrole Uprave policije, Uprave carina i Poreske uprave, kojom se realizuje mjera iz akcionog plana za poglavlje 23.
Prema riječima Vukčevića, cilj Analize bio je da se prepoznaju normativni okvir, organizacioni i funkcionalni kada je u pitanju rad tih organa.
„Ministar unutrašnjih poslova formirao je međuresornu radnu grupu koju čine predstvnici unutrašnje kontrole te tri institucije , a u radu pomagali i predstavnici Instituta Alternative“, kazao je on.
Vukčević je dodao da su iz Analize proizašle preporuke za unaprjeđenje i definisanje problema u radu tih orhgana.
„Da ne bi Analiza ostala mrtvo slovo na papiru Vlada je danas usvojila zaključak gdje je obavezala MUP da u saradnji sa ministarstvima pravde i finasija izradi detaljan plan realizacije predložebih mjera iz Analize do 1.novembra“, rekao je on.
Vukčević je dodao da je prepoznata potreba da se izmijeni Zakon o poreskoj administraciji, i da se u njemu definiše unutrašnja kontrola u Poreskoj upravi.
„Kao i da se uvede obaveza za poreske inspektore da dostavljaju imovinske kartone, a to pravilo već važi za službenike Uprave policije. Prepoznata je potreba i da se izmijeni i Zakon o Carinskoj službi kako bi se i za te službenike uvela obaveza dostavljanja imovinskih kartona“, kazao je on.
Prema riječima Vukčevića, za sva tri organa unutrašnje kontrole prepoznata je potreba povećanja broja službenika i jačanje njihovih administrativnih i tehničkih kapaciteta.
Izvor: Mina
Foto: cdm.me
