Kako je kazala Daliborka Uljarević, izvršna direktrorka CGO osnovni izazov u Crnoj Gori na medijskom planu jeste - kako zaštititi slobodu medija i istovremeno unaprijediti odgovorno novinarstvo.
Patrik Šmelcer (Patrick Schmelzer) ataše i projekt menadžer u Sektoru za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kao jedan od današnjih panelista, govorio je o procjeni EU stanja slobode izražavanja u Crnoj Gori.
Nikola Marković, zamjenik glavnog urednika Dana je u svojstvu predsjednika Komisije za slučajeve nasilja nad novinarima, kazao da u Crnoj Gori postoji značajna razlika između normativnoformalnih i stvarnih uslova rada novinara. On se osvrnuo na sve nerazriješene i nekažnjene slučajeve napada na novinare, ističući da je među njima najtragičniji i najdrastičniji slučaj ubistva direktora Dana Duška Jovanovića. „Imamo solidan zakonodavni okvir, ali je problem suština, odnosno praksa u kojoj rade kritičari vlasti“, kazao je Marković.
O tome kako finkcioniše proces samoregulacije medija u Crnoj Gori govorila je Gordana Borović, član Medijskog savjeta za samopregulaciju. Ona je informisala prisutne o tome da je prije dva dana u Beču, OEBS organizovao skup za glavne urednike crnogorskih štampanih i online medija, na kojem je dogovoreno formiranje komisije koja bi bila angažovana na doradi Kodeksa novinara. Kako je ocijenjeno u Beču, na sastanku koji je koordinisala Dunja Mijatović, to bi bio početni i neophodni minimum saradnje medijskih poslenika u cilju prevazilaženja sadašnje polarizacije.
Tufik Softić, novinar Vijesti i Monitora, koji je prije sedam godina brutalno pretučen na pragu porodične kuće u Beranama, što je okarakterisano kao pokušaj ubistva, i kome je u avgustu prošle godine u kućnom dvorištu ekslopodirala bomba, i na današnji skup je došao u pratnji obezbjeđenja.
On je govorio o golgoti koju prolazi od prvog napada na njega koji se dogodio 2007. godine.
„Glavni uzrok podijeljenosti medijske scene je u politici koju vodi premijer Đukanović, koji režira takvu medijsku atmosferu“, smatra Željko Ivanović, direktor ND „Vijesti“ koji je dodao da će takva situacija trajati dok se ne skine „ta sila zastrašivanja i onemogućavanja da se novinarski posao radi sa standardima“. On je dodao da je i jedan strani diplomata bio „targetiran“ od, kako je kazao „režimskih medija“, te izložen, zbog drugačijeg stava, „progonu i linču“. Direktor ND „ Vijesti“ kazao je da je riječ o jasnoj medijskoj poruci stranim diplomatama koji su se povinovali tim pritiscima.
Šmelcer je na to kazao da je pitanje slobode medija uvršteno u poglavlje 23, te da je poštovanje slobode medija jedan od uslova za nastavljanje pregovora iz poglavlja 23 i 24. „Poštovanje slobode medija je jedan od uslova za integrisanje. Imate delegaciju EU u Podgorici i možete da nam se obratite zbog svih problema za koje smatrate da treba“, kazao je Šmelcer.
Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović se založio da novinari dobiju status službenih lica, dok je Goran Đurović, član Savjeta RTCG govorio o, po njegovom mišljenju, nedosljednjoj primjeni Zakona o elektronskim medijima. On je optužio Agenciju za elektronske medije da je posljednji monitoring objavila još 2012. godine, te da jedan broj elektronskih medija u Crnoj Gori „potpuno neustavno funkcioniše“.
Abaz Beli Džafić je odgovorio da bi, kad bi se striktno poštovala pravila zakona u vezi neophodnog procenta sopstvene produkcije, u Crnoj Gori mogle da rade samo tri televizijske kuće – Pink TV, TV Prva i Javni servis, ali kao „privilegovana“ kuća.
Softić je zaključio da bi međunarodna zajednica trebalo da nastavi sa pritiskom kako bi se razotkrili svi nerasvijetljeni slučajevi napada na novinare, dok je Marković kazao da bez slobodnih medija nema slobodnog društva.
Današnji skup bio je izuzetno posjećen, sa predstavnicima medijskih kuća, kako urednicima i vlasnicima, tako i novinarima, ali i predstavnicima diplomatskih misija i ambasada u Crnoj Gori, uključujući ambasadorku Njemačke Gudrun Štajnaker.
