Najglasnije poruke vezane za regionalnu saradnju i prioritet se daje povezivanju Zapadnog Balkana u jednu cjelinu. Većina poruka evropskih zvaničnika više nije upućena državama pojedinačno, već regionu kao cjelini. Kao da se želi novim ujedinjavanjem regiona dati snažan impuls integracijama i na taj način ubrzati proces koji u pojedinim dijelovima Balkana, poput Bosne i Hercegovine i Makedonije ide veoma sporo. Međutim, dinamika napredovanja država Zapadnog Balkana ka Uniji je različita i više niko ne spori da je Crna Gora lider u tom procesu i da je daleko odmakla od grupe, piše Pobjeda.
“Svaka država napredje prema članstvu u EU u skladu sa vlastitim kapacitetima, i prije svega, rezultatima koje ostvaruje. To je princip koji zagovara i sama Unija. Podrška Evropske komisije i država članica je dragocjena, dešavanja u EU i globalno takođe imaju uticaja, međutim, brzinu kretanja prema članstvu u najvećoj mjeri diktiramo sami. S obzirom da države u regionu bilježe različit tempo napredovanja prema članstvu, realno je očekivati da će Unija zadržati individualni pristup u procesu pristupanja. EU potencira važnost regionalne saradnje kao mehanizma koji nas kroz unapređenje kulture dijaloga, rješavanje otvorenih pitanja, sprovođenje projekata od zajedničkog interesa i druge brojne forme, priprema za buduće članstvo, gdje će se ta saradnja odvijati u mnogo širim okivirima i sa mnogo više aktera. U ovom kontekstu, poslednjih mjeseci vidimo značajno povećanu aktivnost na regionalnoj saradnji među zemljama Zapadnog Balkana i tim putem treba nastaviti. Naravno, ova regionalna saradnja ne može zamijeniti individualne zasluge koje eć sigurno ostati jedino mjerilo uspjeha u integraciji“, kazao je za Pobjedu ambasador Aleksandar Andrija Pejović, glavni pregovarač Crne Gore sa EU.
Ambasadro Slovačke u Crnoj Gori František Lipka za Pobjedu kaže da je politika proširenja ne samo trajna, nego i neobično uspješna politika Unije.
“Zahvaljujući toj politici Unija je dobila 11 novih zemalja članica. Zahvaljujući toj politici prostor demokratije, stabilnosti i prosperiteta se proširio na veliki dio srednje, istočne i jugoistočne Evrope. Kada govorimo o Balkanu politika proširenja je bila uspješna: U razdoblju od 2004. Rumunija, Bugarska, Slovenija i Hrvatska postale su članice Unije. To je potvrda da ona računa na Zapadni Balkan u budućnost. Politika proširenja nije uopšte sporna i u Uniji danas ne postoji nijedna ozbiljna politička snaga koja bi razmišljala o promjeni ili suspenziji ove politike“, istakao je Lipka.
Politički analitičar Dušan Janjić za Pobjedu kaže da se na Zapadnom Balkanu ne može govoriti o grupnom prijemu, s obzirom da je Crna Gora daleko odmakla, ali će EU pokušati da približi datume ulaska, iako su razlike u dinamici integracija velike.
“Crna Gora je lider i ići će prije svih, jer je prešla važna put, s obzirom da će iduće godine postati članica NATO-a. Ona je ispred svih. Ako govorimo o nekom grupnom ulasku, iako su predviđanja teška, onda bi to bile možda Srbija, Makedonija, Kosovo. Nikad nije bila sporna evropska budućnost regiona i to se samo pogrešno čita na Balkanu. EU ostaje posvećena ovom prostoru. Neće se mijenjati standardi, ali će se mijenjati struktura političkog odlučivanja. Uopšte ne isključujem scenario koji Amerikanci zovu Evropa u tri brzine, po kojem bi se Evropa sastojala od regija, napominje Janjić.
Izvor: Pobjeda
Foto: cdm.me
