U zenitu hladnog rata 1950-ih godina, rukovodioci obavkeštajnih službi kao što su Alen Dals iz Centralne obaveštajne agencije (CIA) i Džej Edgar Huver iz Federalnog istražnog biroa (FBI), energično su angažovali nekadašnje naciste svih kategorija kao tajne, antisovjetske špijune, prenosi danas list "The New York Times" pozivajući se na objelodanjene podatke.
Dokazi o povezanosti američke vlade sa nacističkim špijunima počeli su da izbijaju na vidjelo još ''70-ih godina, ali na hiljade zapisa iz objelodanjenih dokumenata, zajedno sa intervjuima sa mnogobrojnim sadašnjim i bivšim vladinim zvaničnicima, danas pokazuju da je vladino angažovanje nacista bilo "daleko dublje" nego što se ranije znalo.
Kako za ugledni list navodi Erik Lihtblau, autor knjige "Nacisti u komšiluku: Kako je Amerika postala sigurno utočište za Hitlerove ljude", američke obavještajne agencije su vidjele bivše naciste i njihova obavještajna saznanja kao "značajan antisovjetski kapital" i zato su ih pedesetih godina prošlog vijeka "agresivno regrutovali".
"Vjerovali su da su vrijednost obavještajnih saznanja bivših nacista o Rusima nadjačavaju sve 'moralne dileme' vezane za njihovo služenje Trećem rajhu", navodi autor.
Lihtblau je tokom rada na knjizi razgovarao sa više stotina svjedoka, a tokom istraživanja otkrio je i dosad nepoznatu dokumentaciju.
Saznaje se i da su zvaničnici nastojali da zabašure te veze tokom najmanje pola vijeka poslije rata, navodi se u tekstu njujorškog lista.
Tokom 1980-ih, pozivajući se na "zaštitu povjerljivosti podataka", zvaničnici FBI čak ni lovcima na naciste pri američkom Ministarstvu pravde nisu željeli da kažu što znaju o 16 osumnjičenih nacista koji žive u SAD, a koji su tada, zapravo, svi radili kao obavještajci FBI.
Direktor centra "Simon Vizental" Efraim Zurof rekao je za "Times of Israel" da je odavno poznata "spremnost zvaničnika SAD da sarađuju sa bivšim nacistima".
Istoričar i istraživač Holokausta Ričard Brajtman, koji je otvarao tajne dosijee o zločinima nacista iz Drugog svjetskog rata, rekao je da su američke agencije u tom periodu koristile više od 1.000 "naci-špijuna", a među njima su i oni za koje se sumnja da su direktno umiješani u ratne zločine.
Jedan od bivših nacista, kasnije američkih špijuna, bio je oficir SS-a, za koga se u dosijeu CIA navodi da je "vjerovatno kriv za manje ratne zločine", dok se drugi vezuje sa masakrom više hiljada Jevreja u Litvaniji tokom rata.
"CIA je čak pomogla i visokorangiranom oficiru nacističke Njemačke i jednom od implementatora zloglasnog Konačnog rješenja Adolfu Ajhmanu da sa porodicom emigrira u SAD, što je bila svojevrsna nagrada za njegovo 'lojalno poslijeratno službovanje' za SAD", navodi "New York Times".
Podaci pokazuju da je CIA poslije rata ne samo unajmila njega kao špijuna u Evropi, već ga je preselila zajedno sa porodicom u Njujork 1954.
Nacistički špijuni su za američke agencije 1950-ih i 1960-ih obavljali razne zadatke - od opasnih do trivijalnih, pa su tako obučavani za mogući napad Rusije, angažovani za proučavanje poštanskih marki sovjetskog bloka u potrazi za skrivenim značenjem ili infiltrirani u zone pod ruskom kontrolom, mada su se mnogi pokazali nedoraslim zadacima.
"Američke službe su direktno ili indirektno unajmile veliki broj bivših zvaničnika nacističke policije i istočnoevropskih kolaboracionista koji su očigledno bili krivi za ratne zločine, a informacije koje su govorile da je riječ o iskompromitovanim osobama bile su lako dostupne", kaze Norman Goda, istoričar sa Univerziteta na Floridi.
Goda, koji je član tima za objelodanjivanje tajnih podataka, smatra da je ukupan broj nacista kojima je povjerena uloga špijuna vjerovatno i mnogo veći, ali da mnoga dokumenta ostaju u tajnosti i dan danas, zbog čega je nemoguće utvrdi njihov tačan broj.
Koliko je poznato, nijedan od špijuna danas nije živ, navodi list, uz napomenu da CIA nije željela da da komentar za ovaj članak.
Kako ističe liberalno veb-glasilo "Talking points memo", ova otkrića stižu samo nedjelju dana nakon što je agencija "Associated Press" otkrila da su milioni dolara socijalne pomoći isplaćeni desetinama osumnjičenih za saradnju s nacistima čak i nakon što su protjerani iz SAD.
Jedan od njih je i Jakob Denziger, koji je kao uspješan privrednik iz SAD pobjegao u Njemačku 1989. godine nakon što su se pojavili lovci na naciste. On je kasnije otišao u Hrvatsku, gdje i dan-danas dobija 1.500 dolara mjesečno od poreskih obveznika SAD.
