Abiznis

Bankari traže bazu podataka o nekretninama

bankari1
P
otrebno je kreirati bazu podataka tržišta nepokretnosti koja bi bila dostupna javnosti, zaključeno je na sjednici Odbora udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore.

Portal AnalitikaIzvor

Podaci iz ove baze bili bi, između ostalog, korišćeni za procjenu, u skladu sa standardima, vrijednosti nekretnina, kao najčešćeg oblika kolaterala koje banke uzimaju prilikom odobravanja kredita, a koristi od nje imala bi i država prilikom utvrđivanja poreza, kao i realni sektor. Odbor smatra da iza izrade ove baze treba da stoji državna institucija, pa će uputiti inicijativu u tom pravcu Centralnoj banci Crne Gore, zaključeno je na jučerašnjoj sjednici.

Predstavnik Komercijalne banke a.d. Budva Marko Miročević istakao je da je jedan od ključnih problema preveliki iznos nekvalitetnih kredita, kojih je više od 18 odsto. Uz to, problem se povećava zbog otežane naplate kolaterala, čemu je doprinio izostanak regulisanog okvira za djelovanje ovlašćenih procjenjivača, kao i neprecizna primjena evropskih standarda procjenjivanja.

“Kako bi se bankama omogućilo da realnije sagledavaju utrživost nekretnina koje su date kao obezbjeđenje za kredite, kako bi se mogle statistički analizirati kretanja tržišta nekretnina, te kako bi se unaprijedio rad ovlašćenih procjenjivača imovine, neophodno je kreirati javno dostupnu bazu podataka”, kazao je Miročević.

On smatra da je neophodna segmentacija kolateralnih faktora po nekoliko kriterijuma: vrsti, gradu u kome se nepokretnost nalazi, tome da li je na periferiji ili u centru, a mogu se uzeti u obzir i drugi kriterijumi segmentacije.

Ovaj stav su podržali predsjednik Odbora Goran Knežević, Predrag Nikolić iz NLB Montenegro i Radule Raonić iz Sisiete ženeral Montenegro banke, ocjenjujući da tehnička infrastruktura za uspostavljanje ove baze podataka već postoji.

Ocijenjeno je da banke duže trpe značajne troškove i ozbiljne izazove zbog načina sprovođenja rješenja o izvršenjima, ističući da neka od njih zahtijevaju značajna ulaganja u IT i dodatno angažovanje ljudstva, dok se od ovog posla ne prihoduju sredstva.

“Banke nemaju tehničke mogućnosti za adekvatno praćenje naplate po rešenjima, niti način za obračun zateznih kamata. Dok traje blokada dužnikovog računa u skladu sa rješenjem, za banku to može da znači i nemogućnost naplatekredita I drugih potraživanja”, naveo je Zvonko Peković iz Komercijalne banke a.d. Budva.

Zaključeno je da će Odbor inicirati sastanak u Privrednoj komori sa Komorom javnih izvršitelja, Ministarstvom pravde i CBCG kako bi se ovaj problem razmotrio i riješio.

Portal Analitika