"Najkrupniji propusti prijedloga Zakona su neprecizna definicija sukoba interesa i procedura za prijavu imovine javnih funkcionera, nedovoljno podsticanje tzv. zviždača da prijavljuju korupciju i neefikasna ovlašćenja Agencije za borbu protiv korupcije. Najsnažniji mehanizam ove Agencije, čije je formiranje predviđeno za 2016. godinu, trebalo je da bude administrativna istraga, tj. njena mogućnost da nesmetano prikuplja podatke od državnih organa. Međutim, u aktuelnom prijedlogu Zakona, Agencija je ostala uskraćena za pristup informacijama i dokumentima koje državni organi odbiju da joj dostave", istakao je Muk.
IA takođe predlaže da se iz prijedloga zakona briše mogućnost da organ vlasti prima sponzorstvo (ili sklapa ugovor o sponzorstvu), i da se preciziraju podaci koje javni funkcioneri unose u imovinski karton.
"Takođe je neophodno utvrditi obavezu Agencije da objavi koji javni funkcioneri (ni)su dali saglasnost na pristup podacima u bankama i drugim finansijskim institucijama. Time bi se istakli pozitivni primjeri javnih funkcionera koji nemaju šta da kriju, i pružio dodatan podstrek nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva da istražuju imovinu onih funkcionera koji su odbili da daju saglasnost na pristup podacima u finansijskim institucijama", ocijenio je Muk.
Prema njegovim riječima, jedna od krupnih manjkavosti prijedloga je i nedovoljno precizna definicija sukoba interesa.
"Što nameće potrebu za pružanjem dodatnih smjernica javnim funkcionerima kako da prijave sukob interesa ali i Agenciji kako da odlučuje o sukobu interesa. Takođe, javni funkcioner nema obavezu da pruži lične podatke o svojim srodnicima koji ne žive sa njim u zajedničkom domaćinstvu, što otežava istraživanje sukoba interesa", rekao je Muk.
Kada je u pitanju podsticanje prijava korupcije i zaštita zviždača, dodaje on, aktuelni prijedlog Zakona ima mnogo nedostataka.
"Iako propisuje pravo na novčanu nagradu onih zviždača, koji su prijavljivanjem korupcije doprinijeli ostvarivanju javnih prihoda ili prihoda privatnih kompanjija, postupak ostvarivanja prava na ovu nagradu je u potpunosti prepušten državnim organima ili privatnim pravnim licima koja su ostvarila prihod", naglasio je Muk.
Međutim, IA smatra da je, u slučajevima kada je prijava korupcije doprinijela ostvarivanju prihoda državnih organa, neophodno omogućiti licima da se za novčanu nagradu, koja bi se isplaćivala iz budžeta Crne Gore, obrate direktno Agenciji.
"Na kraju, prekršajne odredbe koje su predviđene ovim zakonom su prvenstveno usmjerene na državne organe a ne na javne funkcionere, što je besmislica. Očigledno je da se svrha kažnjavanja za kršenje zakona ne postiže kažnjavanjem organa da plati novčanu kaznu iz budžeta organa u korist budžeta Crne Gore", zaključio je Muk.
Foto: dan.co.me
