“U 2010. godini smo imali devet tražilaca azila, u 2011. godini 239 zahtjeva, 2012. je bilo 1.529, u 2013. godini smo imali 3.554, a u ovoj godini do juče smo imali 2.042 zahtjeva“, saopštila je Bugarin na konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), povodom predstavljanja projekta „Izgradnja kapaciteta za jačanje crnogorskog sistema regulisanja azila i ilegalnih migracija“.
Kako je kazala, nekada su u strukturi tražilaca azila na prvom mjestu bila lica iz Avganistana, Pakistana i Alžira, dok ove godine najveći broj čine lica iz Sirije, a za njima slijede lica iz Eritreje.
“To je razumljivo s obzirom na sva dešavanja u Siriji i na činjenicu da je veliki broj ljudi napustio zemlju i da se nalazi u Jordanu, Libanu i Turskoj. Po podacima koje mi imamo, osam odsto tih ljudi koji su već izbjegli iz Sirije su na putu ka Evropskoj uniji. Lica iz Eritreje su knjiški primjeri izbjeglica, s obzirom da ta lica osnovano strahuju od progona zbog rase, vjere, nacionalnosti i pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja, pa zbog toga ne mogu da se stave pod zaštitu sopstvene države“, istakla je Bugarin.
Prema njenim riječima, Crna Gora je azilantima tranzitna, a ne krajnja destinacija. Međutim, dodaje ona, kada uskladimo naše zakonodavstvo o regulisanju azila sa zakonodavstvom EU, oni će više posmatrati našu zemlju kao krajnju destinaciju.
Izvršni direktor CEDEM-a Nenad Koprivica, kazao je da je u ovom trenutku od presudne važnosti stvaranje održivih mehanizama za prihvat azilanata i rješavanje njihovih jedinstvenih potreba, čime će, kako je dodao, Crna Gora pokazati odgovornost u međunarodnoj zaštiti izbjeglica. Međutim, kako ističe Koprivica, to ne iziskuje samo stvaranje nove infrastrukture i usluga za emigrante, već i kreiranje politika u okviru postojećeg sistema zaštite i podsticanje dijaloga između migranata, civilnog društva i institucija.
“Projekat ima za cilj da doprinese usklađivanju crnogorskog zakonodavstva i prakse sa globalnim pristupom migracijama, te zajedničkim pristupom migracijama i zajedničkim sistemom azila na nivou Evropske unije“, naglasio je Koprivica.
Šefica sekcije za vladavinu prava za Zapadni Balkan u Ambasadi Holandije u Beogradu, Oni Jalink, kazala je da Holandija ima zadovoljstvo da pruži pomoć na realizaciji ovoga projekta.
“Crna Gora se suočava sa sve većim brojem zahtjeva za traženje azila. Ovo je dobar projekat i mislim da se njegovom realizacijom može ostvariti veliki napredak – da se uskladi nacionalno zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, ali i da se Crna Gora sama nosi sa ovim pitanjem“, istakla je ona.
Član vladine radne grupe za pregovore u poglavlju 24. Siniša Bjeković, saopštio je da je Crna Gora zbog velikog broja podnešenih zajtheva za azil suočena sa novim fenomenom, koji će, kako kaže on, sve više dolaziti do izražaja kako se bude približavao trenutak ulaska Crne Gore u EU.
Prema riječima Bjekovića, azilanti su uočili Crnu Goru kao atraktivnu destinaciju, njihov broj se stalno povećava, tako da njihovo kretanje mora biti praćeno određenim garancijama.
“Ono što je u cijeloj ovoj priči najveći motiv, jeste kontinuitet u bavljenju ovom temom. Ova inicijativa daleko prezilazi okvir i značaj Crne Gore i mislim da se odnosi i na regionalni problem, ali i na širi problem – a to je da azilanti predstavljaju izazov za čitavu Evropu“, naveo je Bjeković.
Projekt menadžer CEDEM-a Marija Vuksanović, napomenula je da je cilj projekta da se obezbijedi širi dijalog na temu regulisanja crnogorskog sistema azila. Smatramo, kaže ona, da je krajnje vrijeme da se aktuelizuje ovo pitanje, koje će biti sve aktuelnije.
“U narednom periodu ćemo dati osvrt na izmjene zakonodavstva u ovoj oblasti, analizu statistike, pružiti MUP-u podršku u izradi zakona, animiraćemo veći broj organizacija da se bave ovom temom“, naglasila je Vuksanović.
Projekat „Izgradnja kapaciteta za jačanje crnogorskog sistema regulisanja azila i ilegalnih migracija“ realizuje CEDEM u partnerstvu sa holandskim centrom za izbjeglice kroz Matra program Ambasade Holandije u Beogradu.
