Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je na okruglom stolu Zaštita i pristup pravdi žena žrtava nasilja u porodičnom kontekstu, da Nacrt izvještaja sadrži podatke za Podgoricu i Nikšić od avgusta prošle do jula ove godine.
Ona je navela da su, pored direktnog praćenja više od 30 sudskih postupaka i 200 institucionalnih procedura u vezi sa nasiljem, informacije pribavljene i intervjuima sa žrtvama nasilja u porodici. One su se obraćale Centru za ženska prava, Sigurnoj ženskoj kući i SOS telefonu za žene i žrtve nasilja Nikšić, a prošle godine ih je bilo 655, prenosi Mina.
"Ključni nalazi monitoringa krivičnog postupka za nasilje u porodici su razlog za zabrinutost, jer ukazuju na potpuni izostanak fizičke zaštite žrtava u toku, a najčešće i po okončanju postupka", kazala je Raičević.
Prema njenim riječima, primjećeno je da se rijetko cijeni kontinuitet i posljedice nasilja, kao i sticaj sa drugim djelima poput zanemarivanja i zlostavljanja djece.
"Tako nijedan od praćenih slučajeva nije sadržavao optužbe za nasilje prema djeci, iako su neki od njih obuhvatili fizičko nasilje, teške oblike verbalnog i emotivnog zlostavljanja, uskraćivanje sna, sredstava za život, a u jednom slučaju i sumnju na seksualno zlostavljanje", navela je Raičević.
Ona smatra da je neophodno da policija i tužioci uzmu u obzir okolnosti koje ukazuju na kontinuitet i ponavljanje nasilja, kao i njegove posljedice po žrtvu i druge članove porodice.
"Potrebno je ispitati i navode o nasilju nad djecom i te činjenice, kao i odgovarajuću kvalifikaciju djela, navesti u optužnici i zahtijevati izricanje mjera bezbjednosti za žrtvu, a posebno za djecu", kazala je Raičević.
Kako je upozorila, monitoring je pokazao da policija ne evidentira sve prijave koje je žrtva nasilja podnijela, posebno ako je nasilje prijavila pozivom na 122, pa ni one koje je podnijela lično, usmenim putem, a koje su rezultirale upozorenjem policije učiniocu nasilja, najčešće bez kontakta policije s tužiocem.
Raičević je istakla da je primjećeno da ishod prijava za nasilje zavisi od volje žrtve da učestvuje u postupku i da je čest slučaj da policija i tužilaštvo odustaju od precesuiranja predmeta ukoliko se žrtva povuče iz postupka.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović, kazao je da nasilje nad ženama više nije privatno pitanje, već kršenje ljudskih prava i psihičkog i fizičkog integriteta ličnosti.
"U našoj državi svaki treći građanin smatra da žrtve ne izazivaju same nasilje, kao i da je ono uzrokovano događajima i okolnostima van kontole nasilnika", naveo je on.
Prema riječima Numanovića, ove godine podnijeto je 14 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u Crnoj Gori, od kojih je, kako je precizirao, 12 usvojeno, a dvije se rješavaju.
"U Crnoj Gori je, u periodu od 1. januara do 15. septembra, za krivična djela nasilje u porodici broj donijetih presuda 87, od kojih 75 osuđujućih, odbijajućih četiri, obustavljena je jedna, dok je oslobađajućih sedam", kazao je on, precizirajući da je prijavljeno 11 zatvorskih kazni, šest novčanih, 55 uslovnih i pet mjera bezbjednosti.
Numanović je dodao da su područni organi za prekršaje prošle godine od 1,129 predmeta završili 942, što se smatra dobrm rezultatom.
Vršilac dužnosti stalnog predstanika UNDP u Crnoj Gori, Miodrag Dragišić, ukazao je na važnost svih raspoloživih mehanizama - uloge parlamenta, konsultacije sa tužiocima, nevladinim organizacijama i lokalnom samoupravama u borbi protiv nasilja nad ženama i u porodici i poručio da će UNDP nastaviti da podržava borbu protiv nasilja nad ženama.
Izvor: Mina
