"Velike obaveze su pred sudskom vlašću u periodu koji je pred nama, čini mi se najznačajnije i najzahtjevnije od svega dosad. Odgovorićemo u mjeri u kojoj budemo imali i pomoć onih koji treba da pomognu“, rekla je Medenica u parlamentu, tokom rasprave o izvještaju rada sudova za prošlu godinu.
Medenica je poručila da su sudskoj vlasti potrebni bolji uslovi za rad - bolji radni prostor, kao i lični dohoci po mjeri težine funkcije, njenog rizika i odricanja.
Prema njenim riječima, finansijska nezavisnost je uslov svake nezavisnosti.
"Pomozite nam da dođemo do rezultata da bi građani bili jednaki, doživjeli satisfakciju u razriješenju spronih odnosa kroz sudske odluke“, kazala je Medenica.
Kako je rekla, predstavnici sudstva žele da ozbiljno i dogovorno preuzmu dio obaveza iz akcionog plana i pregovaračkog procesa.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić kazao je da je izvještaj poziv na bavljenje više formom, a ne suštinom.
"Cijeli izvještaj možemo da čitamo na ovaj ili onaj način, i da se bavimo brojkama koje ovako i onako mogu da se tumače. Cifra sama po sebi ništa ne govori. Građani nemaju povjerenje u sudstvo i to je ključno“, kazao je on.
Prema riječima Perića, činjenica je da se crnogorsko sudstvo u 21. vijeku više prepoznaje po estradnim elementima, nego po pravosudnim, navodeći da postoje sporne konekcije vrhova sudstva sa ljudima sa vrlo spornim i bezbjednosnim bekgraundom, kao i da ima mnogo rođačkih odnosa, nikad do kraja razjašnjenih.
Kako je rekao, sudstvo u Crnoj Gori nije pokazalo nijednu mjeru hrabrosti u obračunu sa političkim pritiskom i pod strahovitim je uticajem partija.
Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević poručio je da su policija, tužilaštvo i sudovi Bermudski trougao, u kom se, kako je kazao, gube ključni predmeti za organizovani kriminal i korupciju, a isplivavaju olupine ili trule daske.
On je ukazao na fiktivno povećavanje statistike kroz podnošenje optužnica koje tužioci mijenjaju.
Knežević je podsjetio na izjavu predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da je predsjednik države Filip Vujanović odgovoran za najveću finansijsku poharu u istoriji Crne Gore, dodajući da niko nije reagovao na to, ni tužilaštvo.
On je pitao da li neko ko stoji iza najveće finansijske pohare treba da odgovara za to, makar bio i predsjednik države, isto kao onaj ko krade pršutu ili televizor i odmah se procesuira.
Medenica, je, komentarišući ocjene Kneževića o različitosti i nedoslednosti u izricanju kazni za djela proizvodnje i stavljanja droga u promet, kazala da je saglasna i da je primijetila da u nekim slučajevima dosljednost u izricanju kazni za tu vrstu krivičnog djela nije bila na nivou.
Ona je, odgovarajući Periću na konstataciju da nema velikih kazni za krupne slučajeve i da kaznena politika nije uopšte pooštrena, kazala da je u parlamentu donesen Zakon o amnestiji prošle godine.
"Vi poslanici ste ga izglasali i taj zakon je amnestirao 1.276 lica kojima su sudovi izrekli kazne zakona. 25 odsto oslobođenih su oni koji su imali duže zakonske kazne, a oni kažnjeni sa manje od tri mjeseca ostali su nekažnjeni“, rekla je Medenica.
Ona je rekla da je nekad davno izrekla dvije smrtne presude, nakon čega je smrtna kazna ukinuta, oni osuđeni na 20 godina, a izdržali 11.
"Šta tražiti od sudske vlasti – da izriče kazne, a da ih aktom amnestije opet neko oslobađa? Da li te sudije u jednom trenutku budu zbunjene da li su oni oštrica represije ili njihove kazne može neko drugi da kreira? Kod ovakve politike nemojte očekivati ni pooštravanje kaznene politike“, poručila je Medenica.
Ona je Periću, na konstataciju da građani nemaju povjerenja u sudstvo, kazala da joj se čini da imaju više povjerenja u sudstvo nego u parlament.
"To je poslednje istraživanje pokazalo, pa hajdemo da se borimo i mi i vi da građani imaju veće povjerenje“, istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Medenica je, povodom broja krupnih slučajeva, rekla - koliko optužbi, toliko presuda.
"Imamo dva aktuelna predmeta oko čega se sve vrti u organizovanom kriminalu - Šarić i Kalić, u korupciji - Zavala i Košljun. Imamo li još koji? Ne vidim nešto značajno gdje bi javnost bila posebno zainteresovana“, dodala je Medenica.
Poslanik DPS-a Veljko Zarubica poručio je da je neophodno da sudstvo bude nezavisno i efikasno u radu, čime će se zadovoljiti osnovni principi objektivnosti, neprstrasnosti i transparentnosti.
"U uvodnom dijelu izvještaja navodi se da ove principe treba unaprijeđivati. Izvještaj je urađen na sveobuhvaan način, potkrijepljen statističkim podacima, vjerodostojno daje prikaz rada svih sudova u Crnoj Gori u prošlkoj godini“, kazao je on.
Prema riječima Zarubice, Sudski savjet je u proteklih šest godina utvrdio mjere za unaprijeđenje efikasnosti, dodajući da su redovne kontrole kod svih sudija i u sudovima doprinijele povećanju ažurnosti sudova iz godine u godinu.
On je ocijenio da je ostvaren napredak u efikasnosti rada sudova, ali da i dalje treba raditi na jačanju kontrole i većem stepenu odgovornosti nosilaca sudske funkcije.
Poslanica Marta Šćepanović smatra da izvještaj odražava svu kompleksnost pravosuđa i kroz broj riješenih predmeta u 2013. ukazuje da je u fokusu rada sudstva u prethodnoj godini bio interes svakog građanina.
U izvještaju o radu sudova za prošlu godinu navodi se da su oni bili ažurni, kao i da je racionalizacija sudske mreže jedna od najzahtjevnijih aktivnosti u novom petogodišnjem reformskom periodu.
Izvještajnu godinu sudovi su počeli sa 35.546 predmeta, primili 114.128, završili 112.549, a ostalo je neriješeno samo 37.125 predmeta ili 24,80 odsto. Priliv predmeta bio je veći u odnosu na prethodnu godinu za 18 odsto, dok je broj riješenih povećan u uporednom periodu za oko 15 odsto.
U Izvještaju se navodi da su sudije bile opterećene prosječno sa po 580 predmeta, završili su 436, dok je ostalo nezavršenih predmeta po sudiji 143. Dva specijalizovana odeljenja pri višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, ukupno su u radu imali 71 predmet, a riješili su 52.
Evidentno je, kako se navodi, da je smanjen zaostatak za sve predmete iz 2012. godine i ranijih godina za blizu 70 odsto na nivou svih sudova i po svim vrstama složenih predmeta. U izvještajnoj godini, dodaje se, efikasnost i efektivnost sudskog sistema su dobri, ali se i dalje iskazuje potreba kontinuiranog jačanja kontrole i većeg stepena odgovornosti sudija.
Mina
