- Crnogorski Javni servis skoro da nema programa namijenjenih adolescentima, a vrlo malo je i programa za djecu. Mladi i djeca bi trebalo da učestvuju u kreiranju programa koji žele da gledaju - kazala je urednica Kulturno-umjetničkog programa Televizije Crne Gore Jovanka Kovačević – Đuranović, dodavši da kvalitetnog programa za mlade, naročito iz kulture, nema jer se u takav program ulaže malo novca.
Predstavljajući Nacionalni program akcije za djecu (NPAD) 2013-2017, čiji je dio i danas održani okrugli sto, predstavnica Ministarstva kulture Dobrila Popović kazala je da je radna grupa sačinjena od predstavnika više institucija utvrdila metodologiju izrade strateškog dokumenta, usklađene sa evropskim standardima.
- Pored normativnog i institucionalnog okvira, predloženim sadržajem dokumenta bile su obuhvaćene i sve oblasti u kojima su djeca nosioci ili konzumenti aktivnosti –kazala je Popović, dodavši da „u preloženoj matrici kultura nije tretirana kao zasebna disciplina, već se može nagovjestiti kroz određene aktivnosti Ministarstva obrazovanja“.
Iako je glavna tema bila uloga medija u afirmaciji svih vidova dječijeg stvaralaštva, učesnici su se osvrnuli i na način na koji mediji izvještavaju o događajima u kojima su učesnici djeca. Jedan od zaključaka je da su djeca najčešće predstavljena kao žrtve nasilja, siromaštva, te da takvi tekstovi dobijaju veliku medijsku pažnju, dok se informacije koje govore o uspjesima djece marginalizuju.
- Mediji često senzacionalistički izvješatavaju o djeci i ti tekstovi najčešće nemaju nikakav informativni značaj u rasvjetljavanju nekog društvenog fenomena, već se samo koriste nečijom tragedijom, u cilju povećanja tiraža - kazala je predstavnica UNICEF-a Ana Zec, dodavši da kroz takva izvještavanja djeca još jednom postaju žrtve.
Kao jedan od negativnih primjera medijskog izvještavanja o djeci navela je da je od decembra 2013. do januara ove godine bilo 207 tekstova o Dječijem domu u Bijeloj, od čega je svega 16 sa ozbiljnim sadržajem, dok su se svi ostali bavili donacijama i poklonima privrednika i institucija, sa akcentom na izjave donatora.
Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja Marija Jovović osvrnula se na odnos medija prema djeci koja su pod zaštitom države, odnosno djeci koja su bez roditeljskog staranja i djeci koja su zbog sukoba sa zakonom u smješteni u jednu od institucija socijalne i dječije zaštite. Ona se saglasila sa stavom predstavnice UNICEF-a da mediji iz dobre namjere, u želji da prikažu „dobročinitelje“, krše prava djece koja su bez roditeljskog staranja.
Jovović je naglasila da nigdje u institucijama socijalne i dječije zaštite u zemljama regiona, ne postoje pravila za postupanje i komunikaciju sa medijima.
- U regionu, a i šire postoji Zakon o medijima i postoji Kodeks novinara. Pored međunarodnih konvencija, to su dva sasvim dovoljna dokumenta koja novinari treba da poštuju i nikad neće imati problema u samom izvještavanju kada su u pitanju djeca koja su pod zaštitom države – dodala je Jovović.
U radu Okruglog stola učestvovali su relevantni subjekti koji prate ostvarivanje dječijih prava, predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Javnog servisa Radio-televizije Crne Gore, UNICEF-a, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori i Centra za prava djeteta.
