Rasmusen je u govoru na međunarodnom simpoziju "Mir, akteri, problemi i rješenja na Bliskom istoku", održanom na Univerzitetu "Hasan Kalyoncu" u Turskoj, istakao da se u svijetu još uvijek dešavaju strašni ratovi.
"Mnogi Sirijci su morali pobjeći iz svoje zemlje. Birali su ili da žive pod šatorima ili da ostanu u ratu. Za mnoge od njih Turska znači bezbjednost", rekao je Rasmusen.
Podsjetio je da se Sirija nalazi u građanskom ratu zbog namjere Bašara al-Asada da zadrži vlast pod svaku cijenu. Za Irak je kazao kako je poprište sektaških sukoba i zemlja sa vrlo nestabilnom vlašću.
Tokom govora se dotakao i terorističke organizacije IDIL, naglasivši kako ta organizacija nema veze sa islamom.
"Ova grupa niti predstavlja islam niti je država. Djeluje samo uz pomoć terorizma, nasilja i ubistava", kazao je Rasmusen.
Istakao je da je proces "Arapskog proljeća", koji još uvijek traje u arapskom svijetu, pokrenula omladina u arapskim zemljama kako bi u budućnosti živjeli u boljim uslovima života i u slobodi. Podsjetio je kako je Asadov režim upotrebom sile reagovao protiv okupljenih demonstranata na ulicama.
"Režim je izveo napade protiv njih. Asad je odgovorio vojnim trupama, tenkovima i raketama. Rat koji je počeo kao rat za slobodu pretvorio se u borbu za opstanak. To je, naravno, bila prilika za djelovanje ekstremnih ideoloških grupa kao što je IDIL", kazao je bivši generalni sekretar NATO-a.
Ipak, smatra kako bi, kako kaže, bosanski model podjele vlasti mogao biti najadekvatnije rješenje za prestanak sukoba i u Siriji.
"Sirijski režim je izrazito tvrdoglav i uporan, a opozicija duboko podijeljena. Ovdje je moguće uvesti bosanski model. Znači, blaga podjela. Moć i vlast raspodjeljeni na nivo lokalnih zajednica u okviru države. Naravno da ovo nije idealno rješenje. Vjerske, etničke i političke podjele u Siriji su dublje nego na Balkanu. Ali, međunarodna zajednica mora pronaći rješenje u Siriji poput onog u Bosni", istakao je Rasmusen.
