Upitan da li priključenje Crne Gore NATO-u može uticati na odnose sa Rusijom, ambasador Nesterenko je odgovorio da je Rusija svjesna težnji crnogorskog rukovodstva u vezi sa pristupanjem zemlje NATO-u i EU.
„Ali to su dva različita pitanja i o tome smo razgovarali sa crnogorskim zvaničnicima na različitim nivoima. Znate naše odnose sa Alijansom, i moramo da iznesemo naš stav. Godine1997. bio je zaključen ugovor između Rusije i NATO-a i donedavno smo imali mehanizam za pregovore Savjet Rusija-NATO. Ove godine cio svijet slavi godišnjicu pada Berlinskog zida. U to vrijeme, kada su se ujedinjavale dvije Njemačke, svi zapadni lideri su obećali predsjedniku Sovjetskog Saveza Mihailu Gorbačovu da se NATO neće širiti. On im je povjerovao i, nažalost, nije bilo nikakvog sporazuma koji bi garantovao ova obećanja. Nakon nekog vremena počelo je širenje bloka koje i dan-danas traje. NATO-u se priključila Bugarska te je otvorena baza na Crnom moru. Isto se desilo i u slučaju sa Rumunijom: ima još jedne baze na obali istog mora. Dakle, NATO se stalno približava našim granicama. Ali nama je bilo rečeno da neće biti širenja, a došli su do naših granica. Znači, jedno pričaju, a drugo rade“, rekao je on.
"Mi smo već vama na zvaničnom nivou da bi trebali sami da odlučite kojoj ćete organizaciji da pristupite.Ali smatramo, da u ovu odluku treba uključiti državljane Crne Gore, da bi proces bio demokratskiji. To je ustaljena demokratska praksa, podvukao je Nesterenko.
Prema njegovim riječima prilikom sastanaka rukovodstava Rusije i Crne Gore više puta smo skretali pažnju crnogorskim partnerima na to da NATO, kao i bilo koja druga organizacija, ima svoja čvrsta pravila, kojih svaki član hoćeš ili nećeš mora da se drži.
„U ovom slučaju to je, recimo, stavljanje tzv. protivraketnog štita na teritoriji zemalja-članica. Samo nije jasno od koga da brani ovaj štit? Drugi aspekat je ako, recimo, na teritoriji Crne Gore bude trebalo da se postavi ofanzivno naoružanje, koje će po svom dometu dopirati do Rusije? Da li mislite da ćete moći da odbijete to? I kako, po vama, Rusija treba da reaguje na to? Još jedno pitanje na koje nijesam dobio jasan odgovor jeste šta sve pruža članstvo u NATO-u? Često čujem sljedeći argument da to pruža demokratiju, ulazak u neki elitni klub razvijenih zemalja, stabilnost i bezbjednost, ekonomski razvoj itd. Neću puno govoriti, reći ću samo o prvom navedenom argumentu: hajdemo da vidimo kakvu „demokratiju“ je NATO donio u Iraku, Libiji, Siriji, te će vam sve odmah postati jasno, zaključio je Nesterenko.
