On je na otvorenoj sjednici Vlade, podsjetio da je u ponedjeljak počela javna rasprava o njima, koja će trajati sedam dana, nakon čega će tekst biti proslijeđen Evropskoj komisiji.
-Očekujemo da ćemo u prvoj sedmici nakon praznika imati komentare EK, što će biti osnova za usvajanje konačnog teksta Vlade. Očekujemo da ćemo najkasnije do 20.januara imati usvojene adaptirane akcione planovi za poglavlja 23 i 24, kazao je Marković, prenosi MINA.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ukazala je da se država trudi da ispoštuje preporuke EK i Venecijasnke komisije i da je to urađeno za obaveze sudija, ”ali nismo primijetili da smo bili revnosni kada su u pitanju prava sudija”.
Ona je pitala premijera i ministre da li se mora prihvatiti sve, i apelovala da se obrati pažnja i prihvate i prava i standardni koje imaju sudije u Evropi.
Đukanović je kazao da Vlada veoma poštuje pravnu tradiciju Crne Gore i napore čelnika te grane vlasti.
-Ne spadamo u Vladi u onu grupu kritičara koja se često neargumentovano obrušava na kvalitet vladavine prava. Svakako prihvatamo da je to prostor za dalje unapređenje kvaliteta društva i važna pretpostavka ukupnog razvoja države, rekao je on.
Đukanović je kazao da unapređenje kvaliteta rada sudova i dalji nezavisni i profesinalni rad sudija podrazumijeva i prostorno tehničke uslove i sistem nagrađivanja.
-Spremni smo da kroz politiku javnih finansija zajedno tragamo za prostorom za adekvatnije nagrađivanje nosilaca pravosudnih funkcija. Mislim da taj prostor postoji, ali da svi zajedno nismo uradili ono što se od nas očekuje da se to iskoristi, naveo je on.
Đukanović je ocijenio da ima još puno neracionalnosti u radu javne uprave, lokalnih samoupraa, pravosuđa, zakonodavne vlasti i krupnih budžetskih korisnika.
-Ima dovoljno prostora ne samo da eliminišemo mali budžetski deficit koji imamo, već i da stvorimo prostor za brojna unapređenja, počev za nagrađivanje najodgovornijih od čijeg rada i odlučivanja zavisi društveni razvoj države, smatra premijer.
On je pozvao sve da učine ono što moraju »u svojim kućama«.
-Niko to neće uraditi umjesto nas. U ineternim razgovorima koje imamo svi konstatujemo da mali broj ljudi nosi posao u svakoj kući a da veliki broj dolazi uglavnom da bi smetao. Moraćemo da uradimo taj neprijatni dio posla i da ih zamolimo da ostanu kućama i da tamo smetaju, kazao je Đukanović.
On je rekao da je iluzija pretpostavljati da postoji nešto što je u domenu dobre volje Vlade, a što se ne koristi “ne prepoznajući dovoljno važnost nagrađivanja u sudovima”.
-Naprotiv, jako to prepoznajemo i spremni smo sa vama na tome da radimo, ne dovodeći uvijek u vezu to sa sistemom nagrađivanja u sistemu izvršne vlasti. Mislim da je i danas nepovoljniji sistem nagrađivanja u sistemu izvršne vlasti nego sudske. Ali ako polazimo od toga da je unaprijeđena vladavina prava uslov društvenog i ekonomskog razvoja onda se zna šta mora imati prioritet, naveo je Đukanović.
On je ponovio da ne postoji budžetska rezerva iz koje bi se sada moglo intervenisati ”a nismo namjerni da ulazimo u samoubilački potez da se zadužujemo da bi povećali plate”.
Prema riječima Đukanovića, da bi se povećale plate mora se povećati društveni proizvod.
“Svi misle da to može da uradi samo Vlada. Ne, ogroman dio posla svako može uraditi, od lokalnih uprava koje ne smiju nastaviti da dalje nekontrolisano propisuju takse i ne ubiraju poreze i ulaze u minuse i opterećuju državu, a to mora uraditi i sudska vlast sa efikasnijim presuđivanjem”, naveo je on.
Đukanović je kazao da to mora uraditi i parlament donošenjem propisa koji će stvoriti propise da se brže uđe u valorizaciju onog što su realni razvojni resursi.”Samo na taj način ima prostora da se bitno uveća bruto društveni proizvod”.
Ministar pravde Duško Marković kazao je da se iz komentara Medenice može zaključiti da je poslednjim ustavnim i zakonodavnim reformama došlo do neizbalansiranog pristupa u odnosu na ono što su dužnosti i prava sudske vlasti i ocijenio da nije došlo do neravnoteže.
“Rekao bih da smo pažljivo vodili računa o tome. Sudska vlast je samostalana a poslednjim ustavnim promjenmaa otišli smo korak dalje i onemogućili svaki vid pritiska. Rijetko koji Ustav ima takvu definiciju”, podsjetio je on.
Marković smatra da je sudijama dato dovoljno prava »na veoma zavidan ustavan način«.
“Posebnim zakonima na osnovu Ustava želimo da ostvarimo ciljeve, kao što su efikasnost pouzdanost i odgovornost sudske vlasti i zato ti zakoni djeluju malo rigidnije, rekao je on.
Marković je poručio da napori koje čini Vlada da sudstvo bude pouzdan dio sistema moraju pratiti odgovorost i rezultati.
-Ne može se samo govoriti o pravima, već i o rezulatatima a njih nema bez odgovornosti, zaključio je on.
Predsjednik Advokatske komore, Zdravko Begović je, govoreći o odnosu advokata prilikom izrade sistemskih zakona, ocijenio da se njihova uloga u radnim grupama ne tretira na pravi način, ”bez obzira na činjenicu što su advokati gotovo svakodnevno u sudnicama, što su praktičari i prepoznaju probleme na pravi način”.
-Zamolio bih ministra pravde da takvu primjedbu ima u vidu i da ubuduće učešće advokata u izradi sistemskih zakona bude adekvatno njihovom obrazovanju, znanju i iskustvu, jer smatram da je to izuzetno važno da da je to doprinos vladavini prava, rekao je on.
Na pitanje novinara dokle se stiglo sa najavljenom rekonstrukcijom Vlade, Đukanović je kazao da ima spremna rješenja za dopunu članova Vlade.
-Ali ne bih htio da se igram ni sa sobom ni sa Vladom, ni sa tim pojedincima, ni sa ukupnom javnošću. Prethodno moramo da se dogovorimo da li postoji politički konsenzus oko toga šta ta Vlada treba da radi, poručio je on.
Đukanović je rekao da je važan nastavak razgovora koji će danas biti u Podgorici.
-Ako se dogovorimo, onda je smisleno napraviti tehničku operaciju dopune Vlade, ako nema dogovora oko tih pitanja, onda se treba pozabaviti drugačijim scenarijima izlaska iz eventualnog nesporazuma o onome što su ključni prioriteti Vlade za narednu godinu, kazao je on.
Đukanović je rekao da poslanici treba da odluče da li se odluka o članstvu u NATO-u treba donijeti na referendumu ili u Skupštini.
Kako je pojasnio, pravni sistem Crne Gore nije predvidio ko treba da odluči o ulasku Crne Gore u NATO.
-Kada je takva mogućnost ostavljena, onda odluku o tome treba da donesu predstavnici naroda, na najvišem organu zakonodavne vlasti. Oni treba da odluče da li je svrsishodno raspisati referendum ili da preuzmu odgovornost i donesu važnu odluku, kazao je Đukanović.
On, kako je rekao, nije pristalica zaklanjana iza procedura i poručio da nije odluka državnika da se povlađuje javnosti već da obavi posao koji mu je povjeren.
(MINA)
