Dopune Zakona o medijima, koje su predložili predstavnici svih poslaničkih klubova, osim DPS-a, predviđaju da tužilac može da zabrani medij koji prekrši sudsku zabranu objavljivanja spornog sadržaja. Martinović, međutim, upozorava da o profesionalnosti medija treba da se bave samo strukovna udruženja. - Venecijanska komisija daće stav o predlogu koji ima svaki pismeni pravnik u Evropi, a to je da cenzura nije dozvoljena. Naknada štete može se ostvariti u postupcima, a strukovna udruženja treba da se bave profesionalizmom u medijima. Takav očekujem stav VK. Neće se dozvoliti intervencija koja podrazumijeva cenzuru medija. Tražiće odgovornost koje danas u Crnoj Gori nema, ali biće protiv cenzure - rekao je Martinović.
Predložene dopune Zakona o medijima, za dva mjeseca koliko su u skupštinskoj proceduri, „pretrpjele" su mnoge kritike. Prije svih reagovalo je novinarsko samoregulatorno tijelo, iskazujući zabrinutost zbog uvođenja restriktivnih mjera medijima. Medijski savjet za samoregulaciju upozorio je da je prijedlog veliki korak nazad kada je u pitanju sloboda izražavanja u Crnoj Gori, kao i da „pojedinačni slučajevi ogoljene zloupotrebe medija ne mogu biti opravdanje za uvođenje restriktivnih mjera prema medijima i sužavanje medijskih sloboda".
Predlog zakona, iako revidiran amandmanom Rifata Rastodera kako bi se, prema njegovom obrazloženju, usaglasio sa Ustavom, nije promijenio stav ni struke, ni pravnika. Predlagači, ipak, nijesu odustajali, pa su dopune došle do plenarne rasprave. Ponovili su stavove da treba stati na put medijima koji prekrše sudsku zabranu distribucije spornog sadržaja, poput, kako su ukazali „Informera". Kritike predloga došle su jedino iz poslaničkog kluba DPS-a - da zakon uvodi „najgoru vrstu cenzure" i da se ne smije usvojiti.
Uslijedile su poruke Delegacije EU, čija je predstavnica Dunja Mijatović isticala više puta da postoji bojazan da se novim amandmanima ugrozi sloboda medija. Oštar kritičar bio je i Zoran Pažin, zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom zaljudska prava, koji je kategoričan da dopune nijesu u skladu ni sa crnogorskim ustavom, ni sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Priča je zaustavljena uoči glasanja, jer je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić odlučio da sačeka mišljenje Venecijanske komisije. Komisija se, kako je ranije saopšteno Pobjedi - neće izjašnjavati u ovoj godini, pa je sudbina prijedloga postala neizvjesna. Da stvari treba „pustiti da prenoće" pokazalo se ispravnim, jer su i predlagači zakona „omekšali". Poručili su da su spremni da promijene tekst i uvaže preporuke struke. Konačnu riječ daće, ipak, u narednoj godini.
