Ljudi koji žive u stalnom strahu da neće završiti sve zadatke i koji ne mogu da isključe brižne misli, ostvaruju bolje rezultate na testovima takozvane verbalne inteligencije, koja je pokazatelj sposobnosti razumijevanja i rada sa pisanim i izgovorenim riječima, piše Dejli Mejl.
Kanadski istraživači sa Lejkhed univerziteta u Ontariju ispitali su 125 studenata kod kojih je mjerena depresivnost, stidljivost i verbalna inteligencija. Takođe, ispitanici su popunjavali upitnike o tome koliko često osjećaju zabrinutost.
Oni koji su brinuli više, ostvarivali su bolje rezultate na testovima verbalne inteligencije, a istraživači kažu da je vrijeme koje su naši preci provodili u razmišljanju i planiranju suočeni sa potencijalnom opasnošću, bilo ključno za njihovo preživljavanje.
Naime, barem evolucijski gledano, bolje je biti pretjerano oprezan i preživjeti, nego imati previše samopouzdanja i umrijeti od posljedica neke bolesti ili napada divlje zvijeri.
Ipak, studija je takođe pronašla i vezu između inteligencije i depresije. Štoviše, muškarci i žene koji su više brinuli o prošlim neuspjesima ostvarivali su slabije rezultate na testovima neverbalne inteligencije.
Istraživači kažu da su razlozi za ovakve nalaze to što osobe koje imaju razvijenu verbalnu inteligenciju lakše razmišljaju o detaljima iz prošlosti i planiraju budućnost, što povećava šanse da će pretjerano brinuti.
Za razliku od njih, osobe koje imaju vještine opservacije, uglavnom su fokusirane na sadašnjost, donose bolje odluke i rjeđe o njima razmišljaju kasnije.
Daily Mail
