Prema izvještajima američke Komisije za hartije od vrijednosti, novac su dala 23 ulagača - ne zna se ko je uložio najviše - ali se zna da kompanija koja je do prošle godine bila praktički bez prihoda, sada vrijedi 20 milijardi dolara. Još u avgutsu, nakon zadnje runde finansiranja u kojoj su skupili više od 649 miliona dolara, vrijedili su deset milijardi.
Tada su među njihove najjače ulagače ušli uticajni fondovi poput Benchmark-a, Kleiner Perkins-a i General Catalyst Partners-a. Američki portal Techcrunch objavio je da, prema podacima koji su trenutno dostupni, Snapchat postaje treći najjači tehnološki start-ap, nakon kineskog proizvođača pametnih telefona Xiaomi i servisa za taksi usluge Uber.
Snapchat se proslavio kad je počelo da biva jasno da će zaštita privatnosti biti jedno od glavnih pitanja umreženog svijeta. Fenomeni poput osvetničke pornografije, špijuniranja korisnika u korist oglašivača, skandal s prisluškivanjem pod okriljem NSA, i među „običnim“ korisnicima stvorili su potrebu za sigurnijim i diskretnijim komuniciranjem.
Snapchat je prihvaćen zahvaljujući tehnologiji kojom se poruke same uništavaju ubrzo nakon slanja. Prvo su ga „prigrlili“ tinejdžeri i mlađa publika, a zatim je počeo da se širi prema današnjih 100 miliona korisnika. Uprkos silnoj popularnosti, Snapchat se ubrzo našao u problemima, jer praktično nije imao prihoda, a odbili su ponudu Facebookov-a da ih 2013. kupi za više od tri milijarde dolara. Kad je nedavno hakovan Sony, među internim mejlovima doznalo se da je Snapchat htio za 30 miliona dolara da kupi video start-ap AddLive i da su upropastili šansu za značajno ulaganje kineskog diva Tencent. Ipak, novi uspon Snapchata nije iznenadio tržište. Iz Credit Suisse su doveli direktora strategije Imrana Kana, a iz Facebook-a Majka Rendala, uveli su nove usluge poput plaćanja i nastavili da rastu.
Korisnička baza servisa za poruke raste puno brže od one društvenih mreža i u 2015. oni bi prvi put mogli da ih pretekni. Zato je Facebook prošle godine dao 19 milijardi dolara za WhatsApp i izdvojio Messenger u zasebnu aplikaciju, a slična je odluka stajala i iza preuzimanja Instagrama.
Poruke su postale srce svih aktivnosti na mobilnom internetu: preko njih se razmjenjuju fotografije, video, sve se više koriste za igre i kupovinu. Konkurencija se zaoštrava, a najjače internet kompanije i fondovi ulivaju milijarde na tržište. Jedan od ključnih razloga rasta broja poruka su laka i elegantna distribucija kroz on-lajn trgovine i povezivanje s imenicima u mobilnim uređajima. WhatsApp je u nekoliko godina dosegao 500 milona jedinstvenih mjesečnih korisnika, servis Line - 400 miliona registrovanih, a Snapchat rast od 15 odsto godišnje. Poruke nude čist i praktičan proboj kroz šumu sadržaja na mobilnom internetu i zato su u 2013. rasle 203 odsto, a u 2014. godini148 odsto. Novi trend, notifikacije kao središte aktivnosti na mobilnim uređajima, porukama će dati novi podsticaj, jer nudi „push“ obaviještenja bez spama, a oglašivačima baš to treba.
Izvor: Jutarnji list
Foto: complex.com
